1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bez recepta za spas Grčke

Ministri financija eurozone izbjegavaju u slučaju Grčke koristiti riječ stečaj ili bankrot. Umjesto toga, na kriznom sastanku su razmatrali mogućnost da se vjerovnici za Grčku ubuduće uključuju - na dobrovoljnoj osnovi.

Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet

Trichetu Grčka zadaje žestoke glavobolje

Jyrki Katainen

Jyrki Katainen

Briselski krizni sastanak o Grčkoj u utorak navečer (14.06.) nije donio nikakav konkretan rezultat. Ministri financija zemalja eurozone odustali su od planiranog pismenog priopćenja o dužničkoj krizi koja se sve više zaoštrava u Grčkoj. "Radi se o vrlo teškoj temi", zaključio je nakon višesatne rasprave Jyrki Katainen, finski ministar financija.

Prema izjavama diplomata, sastanak skupine zemalja eurozone završio je bez približavanja stajališta. "Za stolom se nije našla niti jedna opcija koja bi prošla", izjavio je jedan diplomat EU-a. Euroskupina sastat će se ponovno u nedjelju u Luxembourgu za večerom – i to dan ranije nego što je bilo planirano. Odlučujući faktor za napredak u raspravi bit će sastanak njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Sarkoyzja u petak (17.06.) u Berlinu.

Grčka pred stečajem

Grčka se nalazi pred državnim stečajem ukoliko se ipak ne pronađe rješenje za ovu visoko zaduženu zemlju. Atena je već prije godinu dana od Europljana i MMF-a primila 110 milijarda eura. Idući obrok od 12 milijarda eura dolazi u srpnju, a taj iznos Grčkoj je neophodno potreban, ali još nije odobren.

Osim toga, radi se o novom paketu pomoći. Najprije je bilo riječi o financijskim potrebama u visini od 90 do 120 milijarda eura, ovisno o trajanju i vezivanju vjerovnika i mogućoj dobiti iz privatizacije. Ministri financija članica EU-a nisu suglasni oko toga je li kod drugog paket spašavanja potrebno reprogramiranje dugova Grčke i kako bi ono moglo izgledati. Pritom se postavlja pitanje: s kojim gubitkom moraju računati privatni vjerovnici Grčke, a to su prije svega europske banke i osiguranja, i koje su posljedice rezanja dugova.

Oko tog pitanja vodi se žestoki prijepor između Njemačke s jedne strane i Europske središnje banke, Francuske i Europske komisije s druge strane. Dok Njemačka želi da u daljnjim troškovima u svakom slučaju sudjeluju i privatni vjerovnici, druga strana to odbija, jer strahuje da će zemlja otići u stečaj.

Njemački ministar Wolfgang Schäuble, povjerenik Unije za financije Olli Rehn, luksemburški ministar Jean-Claude Juncker, francuska ministrica Christine Lagarde i Finac Jyrki Tapani Katainen

Vijećanje bez rezultata - ministri na kriznom sastanku u Bruxellesu

Tko bi se usudio biti vjerovnik Grčke?

Pojedine zemlje namjeravaju prepustiti samim privatnim vjerovnicima da odluče o tome žele li sudjelovati. "Sudjelovanje privatnog sektora mora biti dobrovoljno", zahtjeva belgijski ministar financija Didier Reynders. Kada bi se prisiljavalo banke, osiguranja i mirovinske fondove, tada bi to moglo poljuljati cijeli financijski sustav eurozone. Udio privatnih vjerovnika u paketu pružanja pomoći procjenjuje se na oko 30 milijarda eura.

Prema mišljenju stručnjaka, rješenje za Grčku moglo bi izgledati tako da banke na dobrovoljnoj bazi kupuju grčke obveznice, ako stare isteknu. Primjer je takozvana Bečka incijativa, u kojoj su 2009.godine velike banke u okviru pružanja pomoći MMF-a izrazile spremnost obnoviti angažman koji je isticao za zemlje srednje i istočne Europe. "Nešto slično ćemo dogovoriti vjerojatno i u ovom slučaju", uvjerena je austrijska ministrica financija Maria Fekter.

Grčki premijer Giorgios Papandreou protivi se njemačkim planovima da se u rješavanje krize uključe banke i osiguranja. Ideja je u teoriji ispravna, ali je do sada bila kontraproduktivna: tržišta su postala nervoznija, rekao je Papandreou za jedne grčke dnevne novine.

On se izjasnio za ubiranje poreza na financijske transakcije te izdavanje europskih obveznica (eurobonds). Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je na opasnost da bi dužnička kriza u eurozoni mogla ugroziti njemački gospodarski polet i zamah.

Veliki otpor njemačkim zahtjevima

Ministri na kriznom sastanku u Bruxellesu

Njemački prijedlozi nailaze na otpor (njemački ministar financijska Schäuble, prvi slijeva)

Na početku briselske sjednice bilo je očito vrlo žestokog protivljenja njemačkim zahtjevima da se privatno gospodarstvo uključi u rješavanje dužničke krize. Prevelika je zabrinutost europartnera da bio takav korak mogao još više produbiti dužničku krizu i cijelu monetarnu uniju povuči u ponor. "Potrebno je učiniti sve kako bi se spriječila nova financijska kriza", upozorio je finski ministar Jyrki Katainen.

Grčke mjere štednje s programom privatizacije obuhvaćaju 50 milijarda eura. One uključuju i mnoge povišice poreza. Tako će se prihodi od 8.000 do 10.000 eura godišnje za četiri godine oporezivati za tri posto više. Osim toga, PDV za restorane i barove povećava se na 23 posto. Očekuje se da će se smanjiti primanja državnih službenika, umirovljenika te izdaci za zdravstvo i obrazovanje, obranu i socijalne usluge.

Većina zemalja eurozone zalaže se za sudjelovanje banaka, ali planovi Njemačke ipak idu korak dalje i za većinu zemalja je to previše. Međutim, rating agencije upozoravaju da svaka suodgovornost i jamstvo – pa čak i ako je ona dobrovljne priprode – može imati potencijalno katastrofalne posljedice za druge klimave kandidate kao što su Irska, Portugal a na kraju možda i Španjolska.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic