1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez primjereno vrednovanih učitelja nema kvalitetnih škola

S početkom nove školske godine nanovo je aktualiziran sve gori položaj hrvatskih učitelja i nastavnika koje država izlaže sustavnom pritisku i egzistencijalnoj nesigurnosti.

„Položaj učitelja i nastavnika u hrvatskim školama je sve gori, zapravo je katastrofalan u svakom pogledu. Materijalno smo podcijenjeni u odnosu na ostale javne službe za kojima zaostajemo po plaćama i radnim pravima. Statusno smo degradirani u društvu, a najviše u konačnici pate učenici. Štoviše, devastirajuće posljedice takve obrazovne politike bit će u cijelosti vidljive tek naknadno i dugoročno - to je u prirodi ovog sektora", rekla je za Deutsche Welle Ana Hinić, osnovnoškolska učiteljica povijesti iz Splita s kojom smo porazgovarali o ovoj sve kritičnijoj društvenoj temi u Hrvatskoj.

Ta problematika javno je aktualizirana istupom Vertikale sindikata obrazovanja povodom početka nove školske godine. Dok se u prvom planu lome koplja oko programskih strategija i svjetonazorskih pozicija sukobljenih političkih opcija, u pozadini se rasplamsava ništa manje ozbiljna kriza s neriješenim pitanjima koja se tiču radnog prava samih glavnih aktera u sustavu, dakle, onih koji učenike odgajaju i prenose im znanje. Sindikalisti su tako upozorili da je još pretprošla hrvatska vlada u sklopu kriznih mjera ukinula dodatke na plaće školskim radnicima, uz šest postotaka osnovice za dohodak.

Prosvjetarima vratiti oduzeto – prema dogovoru

Visoka stručna sprema u obrazovanju, moglo se čuti od sindikata, u RH se vrednuje na 94. mjestu od ukupno 96 registriranih zanimanja. Osnovnoškolski učitelji primaju pet posto niže plaće od prosjeka u Hrvatskoj, a srednjoškolskim nastavnicima su one tek neznatno veće od prosjeka.

Prosvjed učitelja ( Sindikat hrvatskih učitelja )

Učiteljice i učitelji ukazuju na njihov sve gori položaj u Hrvatskoj

„I sad kad tražimo da nam se, kao što je bilo dogovoreno, oduzeto vrati nakon izlaska zemlje iz krize“, nastavlja Ana Hinić, „proglašava nas se nerazumnima i tvrdi se da tražimo povećanje primanja. Baš svi se smatraju dovoljno stručnima da nas komentiraju, dok većina medija još i dodatno odmaže iskrivljavanjem slike o stanju stvari."

Posebnu teškoću predstavlja štetna praksa neprincipijelnog raspoređivanja povremenih kadrovskih viškova, pri čemu se mnogi školski ravnatelji ponašaju krajnje nekooperativno u odnosu na sustav. Naime, centralno Povjerenstvo za zbrinjavanje viškova koji nastaju npr. demografskim pomacima i padom broja novoupisanih školaraca, sistematično te uz egzaktne kriterije upućuje određene učitelje u druge škole. Kad se školski ravnatelji ogluše na takvu preporuku, državne instance poput sektorskog ministarstva ili prosvjetne inspekcije jednostavno zatim, u pravilu, ne poduzmu ništa.

„Ministarstvo i dalje izbjegava poduzeti bolju regulaciju sustava, pa se uporno štiti položaj ravnatelja kao da je njihov status glavni društveni i državni prioritet. Postoje među njima i oni s već nekoliko mandata, a to je u većini slučajeva loša praksa. Tako se stalno zapošljavaju novi ljudi koji nisu bili u sustavu i posljedica je sve više kolega s nepunom radnom satnicom. Sindikat hrvatskih učitelja upozorava tako da je njihov broj posljednjih godina čak udvostručen, što unosi veliku nesigurnost među nas i dodatno opterećuje čitav ovaj osjetljivi sustav", mišljenja je splitska učiteljica Ana Hinić.

Svojevoljno ponašanje ravnatelja škola

Osječka učiteljica hrvatskog jezika Mirela Berlančić, pak, jedna je od onih prosvjetnih radnica i radnika koji su proteklo ljeto proveli u potpunoj neizvjesnosti oko nastavka svog rada u školi. „Ove godine je u Slavoniji upisano oko 600 prvašića manje nego prošle“, kaže ona za DW, „a to je ujedno tridesetak razreda manje, pa do zadnjeg trena nismo znali tko će ostati na poslu. Bilo je ovo jako mučno ljeto, čitavo u grču. Sindikat je naša snaga, ali država mora biti aktivnija, jer je sindikat ipak u poziciji da bude samo njezin korektiv. Stoga smo i predložili novi Zakon o odgoju i obrazovanju."

Ilustracija učiteljica pred tablom i djeca koja dižu ruke (Fotolia/pressmaster)

Kadrovski problemi nastaju i upisom sve manje prvašića u škole

Novi zakon bi odredio obaveze ravnatelja prema viškovima, ali i sankcije za one koji se prema tome odnose svojevoljno. „Nisam pravno stručna, no znam da mora biti načina za to. Ovako stradavamo svi - i mi koji radimo u sustavu, i oni zbog kojih smo uopće tu. Uostalom, stalno zapošljavanje novih ljudi i plaćanje otpremnina starima dodatno opterećuje javni proračun. Država mora već jednom shvatiti da bez primjereno zbrinutih učitelja nema ni dobrih škola. Mi nismo 'uhljebi', kao što nas neki etiketiraju, jer radimo mnogo i savjesno, i želimo da se to cijeni", rekla je Berlančić.

 

Preporuka uredništva