1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez prevelikih očekivanja i optimizma

Po prvi put nakon tri godine, zastupnici Izraela i Palestine ponovno su sjeli za stol i učinili prvi korak prema početku novog kruga pregovora mirovnog procesa na Bliskom Istoku. Kakve su šanse da on ovoga puta uspije?

Za pregovaračkim stolom u Washingtonu sastali su se izraelska ministrica pravosuđa Zipi Livni i zastupnik premijera Benjamina Netanjahua, Izchak Molcho te predstavnici palestinske delegacije Saeb Erekat i Mohammed Štajeh. Ovo je prvi sastanak predstavnika Izraela i Palestine u posljednje tri godine. No očekivanja obiju strana i nisu posebno visoka. „Cinizam povezan s pozivom američkog ministra vanjskih poslova, Johna Kerryja da ponovno sjednu za pregovarački stol, može se djelomično objasniti osjećajem deja-vua…“, napisao je primjerice izraelski novinar Uri Dromi u svojoj kolumni. Izraelci i Palestinci već su naime nebrojeno mnogo puta doživjeli početke mirovnih pregovora. Oni su svaki put bili povezani s mnogo nade i optimizma koji su međutim, posebno posljednjih godina, vrlo brzo nestali. „No, bolje išta nego ništa. Gore od ovog ionako ne može biti. U Benjamina Netanjahua zasigurno ne polažem nikakve nade. A žele li Palestinci doista mir? Pojma nemam“, mišljenje je studenta Gada Marcusa iz Jeruzalema.

Američki ministar vanjskih poslova Kerry u razgovoru s palestinskim predsjednikom Abbasom u srpnju ove godine.

Američki ministar vanjskih poslova Kerry u razgovoru s palestinskim predsjednikom Abbasom u srpnju ove godine.

Prema istraživanjima izraelskog dnevnog lista Haaretz, objavljenog ovih dana, trenutno oko 55 posto Izraelaca izražava svoju spremnost dogovora s Palestinicima. No, istodobno, njih 70 posto ne vjeruje da je sporazum uopće moguć. Što se Palestinaca tiče, njihova očekivanja su još niža. Prema navodima Palestinian Centar for Policy and Survey Research, čak 69 posto Palestinaca navodi kako ne vjeruje da će se u slijedećih pet godina početi poštivati rješenje istodobnog postojanja dviju država. „Ovdje doduše ljudi ponovno govore o mirovnom procesu, no većina je više pesimistična. Ja sam po prirodi optimist, no s Izraelom pokušavamo pregovarati već 20 godina, od 1994. godine i iskreno rečeno, ne očekujem da će ovoga puta biti drugačije nego prije“, kaže Imad Muna, Palestinac, vlasnik trgovine knjigama u Istočnom Jeruzalemu.

Sporno puštanje na slobodu palestinskih zatvorenika

Sastanak u Washingtonu označava tek uvod u novi početak mirovnih pregovora. Ovdje bi obje strane trebale dogovoriti uvjete i preduvijete čijim ispunjenjem bi pravi pregovori tek trebali započeti. Jedna od glavnih točaka spoticanja bilo je pitanje palestinskih zatvorenika. Kako je objavljeno u nedjelju, 28.7. izraelska vlada je donijela odluku prema kojoj bi 104 zatvorenika trebali biti pušteni na slobodu. O ovom političkom potezu prema Palestincima, izraelska vlada je dugo raspravljala, no na kraju je premijeru Netanjahuu ipak pošlo za rukom uvjeriti još 134 člana kabineta da daju svoj pristanak za ovu amnestiju. Oni su uhićeni 1993. godine, zbog terorističkih akcija a neki su zbog ubojstva osuđeni na doživotne kazne zatvora. Kako je naglasio premijer Netanjahu, „ova odluka nije nikome u vladi lagano pala, pa tako niti njemu“. „No, postoje trenuci u kojima se za dobrobit nacije moraju donositi i teške odluke“, rekao je šef izraelske vlade. Zatvorenici bi na slobodu trebali biti puštani postepeno u slijedećih devet mjeseci i ovisno o napretku mirovnih pregovora. Činjenica da se među zatvorenicima nalaze i mnogi izraelski Arapi, u Izraelu je izazvala veliki otpor. „Niti jedna zemlja na svijetu ne bi ubojice puštala na slobodu“, rekao je primjerice Naftali Bennett, predsjednik nacionalne religiozne stranke „Židovski dom“. On konkretno nije dao svoj glas za amnestiju zatvorenika.

Jedna od najvećih točaka spoticaja je Jeruzalem kojeg obje strane žele kao svoj glavni grad

Jedna od najvećih točaka spoticaja je Jeruzalem kojeg obje strane žele kao svoj glavni grad

Dajući svoj pristanak za oslobađanje zatvorenika, izraelska je strana ispunila glavni zahtijev Palestinaca koji su najavili da će za pregovarački stol sjesti samo u slučaju da od Netanjahua dobiju jamstvo o amnestiji 104 zatvorenika.

Izrađivanje plana za predstojeće pregovore

Prilikom prvog susreta u Washingtonu u ponedjeljak navečer (29.7.), izraelska ministrica pravosuđa Tzipi Livni i voditelj pregovora palestinske strane Saeb Erekat, izradili su radni plan za slijedeće tjedne i mjesece. Obje su strane naglasile kako detalji još moraju biti razrađeni, prije nego sami mirovni pregovori pod vodstvom SAD-a uopće mogu započeti. Detalji ovog radnog plana za sad još nisu poznati.

Palestinska strana u svakom slučaju očekuje poštivanje granica postavljenih 1967. godine te da upravo one budu osnova na kojoj će se odvijati razgovori. Izrael pak od Palestine očekuje jamstva po pitanju sigurnosti. Glavne sporne točke – povratak 5,3 milijuna Palestinaca u zemlju te pitanje Jeruzalema u početku bi trebale biti izostavljene.

Kerry se susreo i s izraelskim premijerom Netanjahuom u svibnju ove godine.

Kerry se susreo i s izraelskim premijerom Netanjahuom u svibnju ove godine.

„Šanse za uspjeh pregovora pod ovim uvjetima nisu prevelike. No, u ovoj fazi je najvažnije da obje strane izraze svoju suglasnost o nastavku mirnovnih pregovora. To je već veliki uspjeh“, rekao je Abraham Diskin, profesor na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. I palestinski analitičar Mahdi Abdul Hadi, trenutno misli slično. „Sada je najvažnije povratiti izgubljeno povjerenje u politiku kod stanovništva. Palestincima je dosta čekanja, oni su frustrirani i mnogi od njih ne vjeruju da će se išta promijeniti“. Obojca se slažu mišljenju kako je najgore što se može dogoditi da se na kraju postigne dogovor o razgovorima, „razgovor o razgovorima“ bez jasnih rješenja.

Preporuka uredništva