1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez koalicije molimo, mi smo Britanci

„Škoti dolaze!“ Pomoću te parole britanski konzervativci žele osvojiti što veći broj glasova na parlamentarnim izborima 7. svibnja. Za sada je teško predvidjeti pobjednika. To bi mogla biti šansa za manje stranke.

Dobiti mjesto u Donjem domu britanskog parlamenta u Westminsteru nije lako. Put do tamo je jednostavan: u nekih 650 izbornih jedinica potrebno je osvojiti više glasova od svih drugih kandidata. Kada jedna stranka pobijedi na 326 tih mini-izbora – a to obično uspijevaju ili konzervativci ili laburisti – onda je ključ Kraljevstva njihov. Biti drugi u čitavoj zemlji je bezvrijedno.

„Izborni sustav u Velikoj Britaniji nije proporcionalan i zaista može biti potpuno nerazmjeran. Postoji sustav većinskog glasanja koji je za male stranke nepovoljan, a izrazito nepovoljan za stranke sa širokom regionalnom zastupljenošću“, objašnjava Alen Convery, politolog sa Sveučilišta u Edinburghu.

Tako je ukupan broj svih glasova - barometar na demokratskim izborima u čitavom svijetu - u Velikoj Britaniji beznačajan. To se vidi i kada se pogledaju rezultati koje su ostvarile tri stranke na izborima za Donji dom parlamenta 2010. godine

Ed Miliband i David Cameron

Ed Miliband i David Cameron

Konzervativna stranka tada je osvojila 36,1 posto glasova i 306 zastupničkih mjesta. Laburistička stranka dobila je 29 posto glasova i 258 mjesta u parlamentu. Liberalno demokratska stranka osvojila je 23 posto glasova, ali samo 57 mjesta. Nije potrebno veliko matematičko umijeće, da bi se uočio taj ogroman jaz.

U potrazi za većinom

„Većinski izborni sustav tradicionalno se brani argumentom da se tako formiraju vlade koje imaju veliku većinu u parlamentu“, kaže profesor političkih znanosti Convery. Ali na predstojećim izborima za Donji dom mogao bi se ponoviti rezultat iz 2010. godine: konzervativci koje predvodi premijer David Cameron i laburisti Eda Milibanda mogli bi izgubiti čak i 50 mjesta koja su im potrebna za većinu.

Za parlament u kojem jedna stranka nema većinu postoji više rješenja kako bi se osiguralo da on bude politički funkcionalan. Jedno od njih bila bi formalna koalicija – kao što je trenutna unija konzervativaca i liberalnih demokrata, ili manjinska vlada.

I pored velikih napora da se nastavi tradicija dvostranačkog sustava na izborima za Donji dom glasači u Velikoj Britaniji će 7. svibnja najvjerojatnije glasati za sedam različitih stranaka. Ovisno o tome koja će od manjih stranaka osvojiti najviše zastupničkih mjesta (a ne glasova), mogao bi se održati odnos snaga u parlamentu.

Škoti u Westminsteru

Škotska i britanska zastava

Škoti se nadaju dobrim rezultatima

Naime, poznavatelji prilika predviđaju da će Škotska nacionalna stranka (SNP) biti treća snaga u parlamentu, iza konzervativaca i laburista. I pored toga što je u Škotskoj samo 59 izbornih jedinica – to je manje od 10 posto svih izbornih jedinica u Velikoj Britaniji – SNP bi mogao osvojiti između 30 i 55 mjesta u parlamentu.

To je potaklo Camerona da na početku predizborne kampanje pažnju usmjeri prema sjeveru. On upozorava da laburisti planiraju koaliciju sa SNP-om, a nedavno je u parlamentu predsjednika laburista Milibanda opisao kao „pudlicu“ šefa SNP-a Alexa Salmonda.

"Oni su otvorili zajednički račun u banci – s neograničenim mogućnostima prekoračenja“, našalio se Cameron. On birače nastoji uvjeriti da je gospodarski prosperitet Velike Britanije siguran isključivo ako je vlast u rukama konzervativaca.

S druge strane, Miliband je isključio mogućnost formiranja koalicije sa SNP-om. On naglašava da u njegovom kabinetu neće biti nijedan ministar iz Škotske nacionalne stranke. Škotski profesor političkih znanosti Convery je skeptičan: neformalan dogovor je, na kraju krajeva, moguć.

I crveno u političkom spektru?

Nigel Farage

Većinski sustav mogao bi biti nepovoljan za Faragea

I Cameron i Miliband se još uvijek nadaju da će imati parlamentarnu većinu. Prema aktualnim anketama, i konzervativci i laburisti bi mogli osvojiti 33 posto glasova, čime bi imali 280 mjesta u parlamentu. Na trećem mjestu su liberalni demokrati s oko deset posto glasova. Ankete pokazuju da bi i antieuropska stranka UKIP mogla osvojiti oko deset posto glasova, što bi moglo biti dovoljno da u parlamentu ima pet ili šest zastupnika.

Politolog Convery ipak ne vjeruje da će UKIP ponoviti uspjeh s izbora za Europski parlament iz svibnja prošle godine. „Većinski izborni sustav će usporiti uspon UKIP-a“, smatra on. „Ta stranka će se fokusirati na mandate gdje su šanse za pobjedu najveće. To su dva mjesta koja sada imaju, i mandati u regijama gdje je politička i demografska situacija povoljna.“

Uz to šef UKIP-a Nigel Farage je sam sebi zadao visoke ciljeve u svojoj knjizi „Crvena revolucija“. Naime, on je napisao da će otići s dužnosti predsjednika stranke ako izgubi u svojoj izbornoj jedinici u jugoistočnoj Engleskoj.

Preporuka uredništva