1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez dogovora o budžetu za 2011. godinu

Vladajuća koalicija, predvođena HDZ-om, uglavnom je usuglasila Državni budžet za 2011., no ostale su razlike oko poreznih stopa, izvijestili su čelnici SDSS-a i HSS-a Milorad Pupovac i Josip Friščić.

Hrvatski Sabor

Hrvatski Sabor

Saborska rasprava o financijama za iduću godinu mogla bi se otvoriti već sredinom idućega tjedna, a za izglasavanje budžeta po prvi put potrebna je natpolovična većina svih zastupnika, dakle minimalno 77 zastupničkih ruku.

Budžetski rashodi ostaju zamrznuti na sadašnjoj razini, s time da će biti nužne dodatne racionalizacije jer se u 2011. moraju podmiriti troškovi za referendum za ulazak u EU, popis stanovništva, parlamentarne izbore, ali i dospjele kamate na kreditna zaduženja kao i 300 milijuna kuna više za mirovine. To znači da će biti predložen budžet na razini ovogodišnjeg od 122 milijarde kuna.

Od 1. siječnja 2011. neće biti novih poreza, pa ni ukidanja nulte stope PDV-a na kruh i mlijeko, o čemu su ovih dana nagađali mediji. Predsjednik HSS-a Josip Friščić kazao je kako konačni zaključci o tom pitanju nisu doneseni, ali i podsjetio „da nulte stope PDV-a u Uniji nema i da smo dužni to uskladiti.“ SDSS-ovac Milorad Pupovac potvrdio je da je ostalo još nekoliko otvorenih pitanja, npr. o mjerama kojima bi se smanjila potrošnja. „Nismo spremni podržati ono što bi dodatno opteretilo ionako težak položaj građana. Ima drugih, koji obilato zarađuju, a ne dijele ni sa kim drugim ovdje.“, izjavio je Pupovac.

Jadranka Kosor, hrvatska premijerka

Jadranka Kosor, hrvatska premijerka

Premijerka Jadranka Kosor o državnim je financijama razgovarala i s direktorom Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peterom Harroldom te s članovima misije MMF-a u Hrvatskoj. Izvijestila ih je da će Hrvatska, uz budžet za 2011., po prvi put donijeti i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, čime će se utvrditi i da se državni rashodi ne povećavaju u iduće dvije godine.

Međunarodni financijski policajci

U razgovorima s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke, Kosor je govorila o smanjivanju neporeznih davanja, pokretanju novog investicijskog ciklusa kroz tridesetak projekata te mjerama potpore gospodarstvu. Predsjednica Vlade kazala je, stoji u priopćenju iz Banskih dvora, da se nastavlja i sa svim projektima racionalizacije, npr. formiranje Ureda za objedinjenu javnu nabavu, ali je govorila i o ubrzanoj provedbi reforma, od pravosuđa, zdravstva, preko mirovinskog osiguranja do državne i lokalne uprave.

Zgrada Središnjeg ureda Svjetske banke u Washingtonu

Zgrada Središnjeg ureda Svjetske banke u Washingtonu

Ekonomisti dotle upozoravaju na neke zabrinjavajuće trendove, kao što je ovogodišnji neto gubitak radnih mjesta od 67 tisuća, a i procjenjuju kako bi nezaposlenost u idućoj godini mogla narasti na 330 tisuća ljudi. Strahuje se i od sloma tečaja jer bi on mogao srušiti financijski sustav, iako su tu mišljenja podijeljena - dok jedni tvrde da ne treba mijenjati monetarnu politiku, drugi kažu da je stabilnost kune na kraju.

Poruka čelnika eurozone, što ju je prenio guverner HNB-a Željko Rohatinski, kako se fiskalna politika mora mijenjati ili Hrvatska ide ravno u katastrofu, snažno je odjeknula među ekonomistima. A s obzirom da je guverner ocijenio da ovako možemo izdržati još godinu dana, u kuloarima se komentiralo kako je to „taman do izbora“. SDP-ov ekonomski stručnjak Branko Grčić ističe da se u sadašnjoj ekonomskoj politici ne naziru proaktivne mjere za gospodarski oporavak, a godinu dana nemamo za čekanje. Zbog toga bi po njemu trebalo ostvariti uštede na proračunskim rashodima a koje bi onda trebalo preliti u proaktivne mjere, čime bi se postigao rast BDP-a od 1 posto.

Autorica: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva