1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Bez Beograda ne bi bilo rata"

Bivši ministar vanjskih poslova BiH, Muhamed Šaćirbej i ove srijede svjedoči (17.6.) na suđenju Momčilu Perišiću. Bez Beograda, tvrdi svjedok, snage sa Pala ne bi mogle funkcionirati i rata ne bi bilo.

Momčilo Perišić

Bivši zapovjednik generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pred sudom za ratne zločine u Haagu.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić je pred sudom u Haagu optužen da je logističkom, kadrovskom i novčanom potporom snagama Vojske Republike Srpske, značajno pomogao napadima na Sarajevo i pokolju 8.000 Bošnjaka nakon zauzimanja Srebrenice.

Beograd je bio iza Pala

Milošević i grupa generala VJ u Beogradu 2000.

Bez Miloševića i njegovih generala u Beogradu ne bi bilo rata

Svjedočenje Muhameda Šaćirbeja, koji je u vrijeme rata bio veleposlanik Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima, počelo je putem video linka još u ponedjeljak i trajat će do kraja ovog tjedna. Ispitujući ga, tužilaštvo nastoji dokazati kako su vlasti Savezne Republike Jugoslavije i bivši načelnik glavnog stožera Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić, ne samo znali za zločine pripadnika Vojske Republike Srpske, nego se i radikalno miješali u sukobe u Bosni i Hercegovini.

"Bez podrške, direktne ili indirektne Beograda, ne bi postojale srpske snage, to jest snage sa Pala, koje bi mogle funkcionirati i rat bi prestao," rekao je Šaćirbej. U nastojanju da rasvijetli najvažnije događaje u sukobima u Bosni i Hercegovini, tužilac je upitao svjedoka da li je u sjedištu Ujedinjenih naroda znao za dokument o strateškim ciljevima bosanskih Srba, usvojen u Skupštini Republike Srpske u maju 1992.

Velika Srbija je bila zajednički cilj

Spomen na četničkog generala Mihailovića u Srebrenici

"Događanje naroda" se upravljalo i na sav način pomagalo upravo iz Beograda

"Da, ali da budem precizniji, mi smo ih shvatili kao ciljeve Srbije i Crne Gore u zajednici sa saveznicima u Bosni i Hercegovini. To je bila Velika Srbija i to ne u međunarodno priznatim granicama, nego na prostoru Republike Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore."

Šaćirbej je objasnio da je tim dokumentom određena politika razgraničenja od drugih naroda u Bosni i Hercegovini i povezivanja srpskih teritorija u cjelinu koja će izbrisati granicu na Drini. Uvjet za to je bio progon nesrba sa tih teritorija.

Etničko čišćenje je bilo cilj rata

Svjedok je podsjetio i na izvješće izaslanika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog, po kojem etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini nije bilo posljedica rata nego njegov cilj. To su, po riječima Šaćirbeja, potvrđivali čak i nastupi srbijanskih predstavnika u sjedištu svjetske organizacije. "Tokom rasprava u Vijeću sigurnosti i u Generalnoj skupštini, a osobito tijekom pregovora, srbijanska strana - a ja pri tom mislim i na Beograd i na Pale - je zauzela stav da želi zadržati status quo koji je bio rezultat tog sukoba. Drugim riječima, da se zadrže posljedice etničkog čišćenja."

Šaćirbej i ove srijede (17.6.) odgovara na pitanja tužiteljstva, a sutra će biti izložen pitanjima zastupnika Perišićeve odbrane. Nema sumnje da će oni nastojati postaviti pitanje vjerodostojnost Šaćirbeja, obzirom da je protiv njega u Sarajevu pokrenut postupak pod optužbom za pronevjeru državnih fondova. Pod tom optužbom je i uhapšen u New Yorku, ali je uz visoku jamčevinu pušten da se brani sa slobode.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva