″Bez Beograda ne bi bilo rata″ | TEME | DW | 17.06.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Bez Beograda ne bi bilo rata"

Bivši ministar vanjskih poslova BiH, Muhamed Šaćirbej i ove srijede svjedoči (17.6.) na suđenju Momčilu Perišiću. Bez Beograda, tvrdi svjedok, snage sa Pala ne bi mogle funkcionirati i rata ne bi bilo.

Momčilo Perišić

Bivši zapovjednik generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pred sudom za ratne zločine u Haagu.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić je pred sudom u Haagu optužen da je logističkom, kadrovskom i novčanom potporom snagama Vojske Republike Srpske, značajno pomogao napadima na Sarajevo i pokolju 8.000 Bošnjaka nakon zauzimanja Srebrenice.

Beograd je bio iza Pala

Milošević i grupa generala VJ u Beogradu 2000.

Bez Miloševića i njegovih generala u Beogradu ne bi bilo rata

Svjedočenje Muhameda Šaćirbeja, koji je u vrijeme rata bio veleposlanik Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima, počelo je putem video linka još u ponedjeljak i trajat će do kraja ovog tjedna. Ispitujući ga, tužilaštvo nastoji dokazati kako su vlasti Savezne Republike Jugoslavije i bivši načelnik glavnog stožera Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić, ne samo znali za zločine pripadnika Vojske Republike Srpske, nego se i radikalno miješali u sukobe u Bosni i Hercegovini.

"Bez podrške, direktne ili indirektne Beograda, ne bi postojale srpske snage, to jest snage sa Pala, koje bi mogle funkcionirati i rat bi prestao," rekao je Šaćirbej. U nastojanju da rasvijetli najvažnije događaje u sukobima u Bosni i Hercegovini, tužilac je upitao svjedoka da li je u sjedištu Ujedinjenih naroda znao za dokument o strateškim ciljevima bosanskih Srba, usvojen u Skupštini Republike Srpske u maju 1992.

Velika Srbija je bila zajednički cilj

Spomen na četničkog generala Mihailovića u Srebrenici

"Događanje naroda" se upravljalo i na sav način pomagalo upravo iz Beograda

"Da, ali da budem precizniji, mi smo ih shvatili kao ciljeve Srbije i Crne Gore u zajednici sa saveznicima u Bosni i Hercegovini. To je bila Velika Srbija i to ne u međunarodno priznatim granicama, nego na prostoru Republike Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore."

Šaćirbej je objasnio da je tim dokumentom određena politika razgraničenja od drugih naroda u Bosni i Hercegovini i povezivanja srpskih teritorija u cjelinu koja će izbrisati granicu na Drini. Uvjet za to je bio progon nesrba sa tih teritorija.

Etničko čišćenje je bilo cilj rata

Svjedok je podsjetio i na izvješće izaslanika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog, po kojem etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini nije bilo posljedica rata nego njegov cilj. To su, po riječima Šaćirbeja, potvrđivali čak i nastupi srbijanskih predstavnika u sjedištu svjetske organizacije. "Tokom rasprava u Vijeću sigurnosti i u Generalnoj skupštini, a osobito tijekom pregovora, srbijanska strana - a ja pri tom mislim i na Beograd i na Pale - je zauzela stav da želi zadržati status quo koji je bio rezultat tog sukoba. Drugim riječima, da se zadrže posljedice etničkog čišćenja."

Šaćirbej i ove srijede (17.6.) odgovara na pitanja tužiteljstva, a sutra će biti izložen pitanjima zastupnika Perišićeve odbrane. Nema sumnje da će oni nastojati postaviti pitanje vjerodostojnost Šaćirbeja, obzirom da je protiv njega u Sarajevu pokrenut postupak pod optužbom za pronevjeru državnih fondova. Pod tom optužbom je i uhapšen u New Yorku, ali je uz visoku jamčevinu pušten da se brani sa slobode.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva