1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bez al Asada Sirija u kaosu?

Usprkos brutalnim pokušajima njihova zaustavljanja, prosvjedi u Siriji traju i dalje. Bašar al Asad za sad ne pomišlja dati ostavku a glavni mu je argument da bi bez njega zemlja potonula u kaos.

default

Bašar al Assad

U Siriji žive, suniti, šiiti i kršćani, od naroda Arapi i Kurdi kao i Čerkezi i Armenci. Pučem BASP-a (Bas arapska socijalistička stranka) ranih 70-ih na vlast je došla grupa časnika manjinske muslimanske zajednice alevita, iako njihov režim nikada nije slijedio konfensionalnu politiku. No, prosvjede pokrenute u zemljama Bliskog istoka, režim al Asada brutalno pokušava ugušiti držeći se pritom stava da „ukoliko mi ne ostanemo na vlasti, izbit će vjerski sukobi“.

Od sredine ožujka ljudi se nalaze na sirijskim ulicama. Traže uvođenje demokracije i više slobode. Predsjednik Sirije Bašar al Asad, čekao je međutim sve do kraja ožujka i tek se tada obratio svom narodu.„ Obraćam vam jer se nalazimo u jednoj izuzetnoj situaciji. Ona je jedna vrsta ispita našeg zajedništva i vodstva zemlje. Ovaj se ispit svakog trenutka može ponoviti kao zavjera protiv zemlje naših otaca."

Assad.jpg

Stanovnici Sirije očigledno misle drugačije od njihovog predsjednika

"al Asad ne pokazuje hrabrost..."

Prosvjedni pokret al Asad je okarakterizao kao "zavjeru", bez imalo samokritike. U tom trenutku još nije najavio uvođenje reformi. Njegove riječi sirijski narod nije dobro primio, a prosvjedi su se zbog toga samo još više pojačali. U međuvremenu je Bašar al Asad ukinuo izvanredno stanje koje je na snazi u ovoj zemlji bilo još od 1963. Izvanredno stanje je 48 godina njemu i njegovom snagama sigurnosti jamčilo široka ovlaštenja: dozvoljavana su proizvoljna uhićenja, prisluškivanje telefona, cenzura internet kao i tisak. I sloboda javnog okupljanja bila je ograničena. No, ukidanjem izvanrednog stanja nije se mnogo promijenilo, mišljenja je novinarke Kristin Helberg, koja radi u Damsku i u Berlinu i dobro poznaje situaciju u Siriji.

„Nadala sam se da će al Asad imati više hrabrosti uvođenje brzih reformi. Međutim, to nije pokazao. Čak ni ukidanjem izvanrednog stanja situacija se nije smirila, prosvjednicima je sad za demonstracije potrebna dozvola. No, nije dovoljno niti kada je dobiju od Ministarstva unutarnjih poslova. To znači da prosvjedi i dalje stoje u suprotnosti s zakonom, te da se demonstrante i dalje može tretirati kao kriminalce."

Sirija ne ovisi o Zapadu

Vlada u Damasku i dalje tvrdi da se radi o oružanoj pobuni, koja se mora ugušiti. Režim, također, za nemire okrivljuje strane snage: islamiste, salafiste, a djelomično optužuje i Libanonce. Sirijski predsjednik poigrava se sa strahom od mogućih etničkih sukoba. Demonstranti pak širom zemlje osjećaju da njihove zahtjeve za uvođenjem demokracije i reformi, vlasti ne uzimaju ozbiljno. „Ovakva vrsta argumentacije pojačava bijes i frustracije prosvjednika koji plakatima pokazuju da žele jedinstvo sirijskog naroda. I naravno, bijes se time samo povećava i zbog toga računam da će se demonstracije proširiti“, kaže Helberg.

In this citizen journalism image made on a mobile phone and acquired by the AP, Syrian anti-government protesters gather in the coastal city of Banias, Syria, Friday, April 22, 2011. Syrian security forces fired live bullets and tear gas Friday at tens of thousands of people shouting for freedom and democracy, wounding about 10 people on a day that could be a major test of whether President Bashar Assad's promises of sweeping reform will quell the monthlong uprising. (AP Photo)

Prosvjedi u Siriji

Ono što je počelo u malom gradiću Baniasu, u međuvremenu je zahvatilo cijelu zemlju. Predsjednik Bašar al Asad se na izuzetno oštar način suprostavlja prosvjednicima. No, ono što bi također moglo al Asadu pomoći da ostane na vlasti je činjenica da u zemlji ne postoji neka prava i dobro organizirana oporba. U posljednjih nekoliko godina bilo je pokušaja da se različite struje ujedine, ali do sada su ova nastojanja bila bez uspjeha.

Kada se govori o mogućoj intervenciji Zapada u Siriji, novinarka Kristin Helberg smatra da Zapad nema veliki utjecaj na Damask. No, ipak ona smatra da Njemačka i Europska unija trebaju da pojačati pritisak, kako bi se uspostavila bolja suradnja između Sirije i Europske unije na polju poštivanja ljudskih prava. Ali, na sirijsku vladu je teže izvršiti pritisak, budući da ova zemlja gospodarski ne ovisi o Zapadu, za razliku od Egipta ili Jemena koji se u velikoj mjeri se nalaze u takvom položaju.

Autorica: Diana Hodali / Svetozar Savić

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva