1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Bertha von Suttner - život posvećen ljubavi i miru

Od grofice, poluplemkinje, do autorice bestselera i dobitnice Nobelove nagrade za mir - život Berthe von Suttner pun je promjena, borbe i angažmana. Danas, 21. lipnja se obilježava 100-ta godišnjica njezine smrti.

Životna priča Austrijanke Berthe von Suttner „čita“ se kao neki roman Lava Tolstoja – njezin je otac bio plemić koji je preminuo još prije njezina rođenja, majka je bila građanskog podrijetla, koja je prokockala i potrošila cijelo nasljeđe. Mlada grofica Bertha von Suttner, rođena Kinsky (1843.-1914.), u početku je dugo vremena činila ono što se od nje u vremenu i društvu u kojem je živjela i očekivalo: tražila i čekala najbolju priliku za udaju. No, kada je navršila 30-tu godinu odjednom je došlo do promjene. Bertha von Suttner odlučila je postati neovisna i počela raditi kao guvernanta u plemićkoj obitelji von Suttner. Zaljubila se u sina svog poslodavca, u Arthura Gundaccara von Suttnera. Mladi par se tajno vjenčao i pobjegao na Kavkaz. „Bio je to bijeg od habsburškog društva i uskoće pravila koja su vrijedila, no istodobno naravno i od obitelji von Suttner. Vrijeme u Gruziji označilo je prekretnicu u njezinom životu. Tamo je tražila i pronašla svoj vlastiti put“, kaže glazbenik Stefan Frankenberger, dobar poznavatelj njezina života.

Bertha von Suttner

Naslovna stranica romana "Spustiti oružje"

No, godine u Gruziji su isto tako bile godine odricanja. Tek uz velike napore je bračni par von Suttner od književnosti uspio preživljavati. A ako nisu sami pisali, vrijeme su provodili čitajući; prije svega radove Charlesa Darwina i Henryja Thomasa Bucklea. „U tim knjigama su pročitali kako se čovjek može dalje razvijati; sam, iz vlastite snage, bez Boga. Bila je to jedna radikalna ideja koja je tada imala tek mali broj poklonika“, kaže Frankenberg. No, te ideje su u svakom slučaju „zarazile“ Berthu von Suttner, koja je na tim osnovama počela razvijati svoje vlastite ideje pacifizma. Njezina je polaznica bila kako se čovjek već po svojoj prirodi može dalje razvijati i postati boljim i samim time nadići se iznad mržnje, brutalnosti i nasilja. Njezin „plemeniti čovjek“ živio je takoreći u jednom humanističkom svijetu bez oružja.

Dok je još živjela u Gruziji, Bertha von Suttner smatrala je te ideje, idejama pojedinca. O postojanju mirovnih pokreta, u koje su uključene mase ljudi, saznala je tek 1886. godine kada se vratila u Austriju, i to prije svega od svog dugogodišnjeg prijatelja, milijunaša i izumitelja dinamita, Alfreda Nobela. Uz njega se počela oduševljavati idejom nacionalnih mirovnih pokreta u kojima sudjeluje tisuće ljudi.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir

Njezin roman „Dolje s oružjem“, objavljen je 1889. On prikazuje ratove u svoj njihovoj brutalnosti. Umjesto junaštva i slave, Bertha von Suttner opisuje posljedice vojnih sukoba – pustoš, uništenje, nestanak dostojanstva čovjeka. Do tada još nitko nije na ovako drastičan način pisao o ratu – a pogotovo ne jedna žena. Taj je roman doživio svjetski uspjeh, a autorici preko noći donio slavu i popularnost. Ona je, naravno, iskoristila svoj novi ugled i nastavila objavljivati tekstove i držati predavanja u kojima je upozoravala ne neman rata i propagirala mir i mirovni pokret. No, to se naravno nije svima svidjelo. “Neki su joj se smijali i pogrdno nazivali 'mirovnom Berthom'. No, usprkos tome je njezin utjecaj bio velik. Upravo je njezin roman i angažman doveo do osnivanja Austrijskog i malo kasnije Njemačkog mirovnog društva“, kaže Cornelia Wenzel iz Arhiva njemačkog ženskog mirovnog pokreta.

Bertha von Suttner bila je aktivistica mira i borac za mir i mirovni pokret. Neumorno je pisala pisma, tekstove i knjige i skupljala novac za mirovne projekte. Predavanja je držala kako u Europi tako i u SAD-u. 1905. godine je za svoj angažman dobila i Nobelovu nagradu za mir – kao treća po redu dobitnica i kao prva žena uopće. Treba svakako spomenuti da je upravo ona bila ta koja je Alfreda Nobila i inspirirala za osnivanje zaklade te mirovne nagrade.

Bila je ispred svog vremena

Kakav značaj ona ima danas? „U svakom slučaju je njezino ime značajno i važno za mirovni i ženski pokret i danas“, kaže Wenzel. No, Frankenberger pak dodaje kako ona ipak nikada nije bila priznata do kraja. „Sa socijaldemokratima nikada nije imala ništa zajedničko. Nije bila ljevičarka, što znači da nije bila niti toliko popularna. Von Suttner je bila poluplemkinja i samim time se nije uklapala u sliku neke mirovne aktivistice“, kaže on.

Bertha von Suttner

Njezin portret na kovanici austrijskog eura

No, u svakom slučaju se može reći da je Bertha von Suttner bila ispred svog vremena. Puno njezinih ideja i ciljeva se u međuvremenu ostvarilo – iako i danas, stotinu godina nakon njezine smrti, mir u svijetu još uvijek nije ostvaren.