1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Berlinski kongres o izbjeglicama

Organizacija Amnesty International i evangelička crkva Njemačke oštro su kritizirale izbjegličku politiku Europske unije te posebno organizaciju Frontex, koja bi trebala služiti zaštiti granica Unije.

default

Iračke izbjeglice u Jordanu.

Radi se o grubim metodama koje su suprotne demokratskim principima bruxelleske zajednice, smatraju te i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava čiji su se predstavnici okupili na sedmom berlinskom kongresu o izbjeglicama koji se tradicionalno organizira uoči svjetskog dana izbjeglica.

Sudbina izbjeglica je "posljedica nepravdi koje postoje u svijetu i za koje smo svi suodgovorni"- pa je jedan od najvećih izazova za Europsku Uniju borba protiv siromaštva, zalaganje za humaniju migracijsku politiku i davanje utocišta progonjenima iz političkih, vjerskih ili etničkih razloga-smatraju predstavnici evengeličke crkve Njemačke. Oni su se zato lako složili s članovima brojnih građanskih i nevladinih organizacija koji tvrde kako je u tom cilju Evropska Unija zakazala. Posebno je dramatična situacija u Sredozemlju i na istočnim granicama Unije gdje dvadesetsedmorica koriste oštre policijske i represivne metoda da bi smanjili dolazak ilegalnih useljenika. Jedna od najpogodjenijih država je Malta koja je i tražila pomoć iz Bruxellesa. Odgovor Unije je Frontex, agencija čiji je zadatak čuvanje granica, ali humanitarni standardi koji se pri tome primjenjuju nisu dostojni europskih standarda, tvrde zaštitnici ljudskih prava.

Državni sekretar u ministrastvu unutrašnjih poslova, Altmeier, demantira njihove navode: "Moramo se boriti protiv ilegalnog useljavanja jer ti ljudi postaju žrtve kriminalnih organizacija koje ih sile da rade u užasnim uvjetima, za manje od jednog Eura, ali istodobno moramo ponuditi perspektive legalnog useljavanja na naša tržista rada, a trebamo i humanitarne standarde jer ne možemo prihvatiti da ljudi umiru na granicama Mediterana jer nema humanitarne pomoći..."

O njezinim oblicima i ujednačenim standardima u svih 27 država Unija se međutim dogovara sporo i nedjelotvorno. Zato su predstavnici izbjegličkog komesarijata Ujedinjenih Naroda zatražili što brže harmoniziranje europskih propisa- ali i aktivnu, a ne blokirajuću izbjegličku politiku. Po sadašnjim zakonima izbjeglicama, koje bi zapravo zbog progona i ugroženosti imale pravo na azil, ne mogu uopće legalno doći do na primjer Njemačke. Po mišljenju mnogih stručnjaka, time se krše i europske odnosno ženevske konvencije o ljudskim pravima po kojima je zabranjeno izbjeglice vraćati ne samo u zemlje porijekla, ako su u njima proganjani, nego i u treće države koje bi ih izručile u domovinu. Jedna od posljedica te prakse je, receno je u Berlinu, i da same izbjeglice žele ostati u ilegali jer zbog prestrogih propisa ni ne vjeruju da imaju ikakve izglede za legalizaciju svog statusa.