1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Berlinska alternativna scena boji se za svoje subvencije

Berlin je priznati centar kreativnosti i eksperimentiranja. Grad burne umjetničke prošlosti i avangarde. Njegovi inovativni glazbenici pokušavaju sada zadržati subvencije koje su ovu berlinsku kreativnost omogućavale.

Madame Claude

Bar Madame Claude

Ponedjeljkom se održava "eXperimontags", popularni događaj u Madame Claude, malom berlinskom baru i omiljenom alternativnom okupljalištu. Tu se izvodi improvizirana i eksperimentalna glazba. Namještaj u ovom nekadašnjem bordelu postavljen je obrnuto. Naopako postavljeni satovi, stolići i kutije za gramofonske ploče pričvršćeni su na stropu. Uređenje koje dezorjentira čini se odgovarajućim za ovu večer. U jednom kutu bara nad svojim laptopom nagnuo se mladić kojeg krasi Rasputinova brada.

Ulaz u jeddan belirnski klub

Berlinska klupska scena buja

Madame Claude tek je jedan od mnoštva berlinskih okupljališta koja njeguju eksperminetalnu improviziranu glazbu a koja se razvila na temeljima jazza. Jazz je u Berlinu oduvijek imao jaku tradiciju. Izuzetno je popularan postao dvadesetih godina prošlog stoljeća, paralelno kako mu je popularnost rasla i u SAD-u. Nacisti jazz nisu smatrali podobnom umjetnošću, pa je potjeran u ilegalu da bi se trijumfalno vratio u poslijeratnom razdoblju. Pedestih godina u Berlinu je bujao bebop a poklonici jazz glazbe slijevali su se u klubove da bi čuli što se novo događa na ovoj sceni.

Istočnonjemački jazz glazbenici i njihovi poklonici doživjeli su gadan udarac izgradnjom Berlinskog zida, jer ih je on izolirao od publike i utjecaja sa zapada. Pad Zida 1990. značio je ponovni uzlet kulturne scene u cijelom gradu. Moštvo jeftinih prostora koje je u svojim brojnim napuštenim kućama nudio grad, privuklo je umjetnike svih vrsta.

Umjetnici i novinari nasuprot industriji

Kuća s oronulom fasadom u kojoj su živjeli alternativnci. Snimljeno u Berlinu 1990.

Mnogo je bilo ovakvih kuća u kojoj su živjeli "alternativnci". Snimljeno u Berlinu 1990.

Vlasti u Berlinu su nadavno objavile prijedlog po kojem bi se trebao reformirati dosadašnji sustav financiranja glazbenih događanja u gradu. Do sad su o ovom financiranju odlučivali odbori koje su sačinjavali umjetnici i novinari. Po novom prijedlogu, u budućnosti bi u odborima trebali sjediti ljudi iz šireg spektra, prije svega iz glazbene industrije. Jazz i eksperimentalni glazbenici sa sumnjičavošću gledaju na ovu novu ideju jer se boje da će novi sustav financiranja prioritet davati glazbi koja ima većih izgleda za komercijalni uspjeh te da će ograničavati umjetničke projekte koji ne privlače obavezno masovno tržište.

Ovi su umjetnici stoga ustanovili neprofitnu organizaciju IG Jazz Berlin, koja zastupa njihove interese. Ona bi trebala lobirati za neovisne glazbenike dok se ne odluči točno kako će biti organizirane gradske financije.

Poput zmije

Uređena fasada na jednoj kući u Berlinu.

Berlin sve više izgleda ispeglano.

Ipak, kako god bude odlučeno, većina glazbenika razmišlja pozitivno o sposobnostima belinske kreativne zajednice da se prilagodi novim izazovima. Jazz i ekspreimentalna glazba uspjeli su se oporaviti i nakon što je između 1999. i 1998. zatvoreno oko 400 squatova u kojima su često bili i alterantivni glazbeni klubovi. Svirke su se preselile u privatne dnevne sobe dok nisu bili otvoreni novi klubovi. "U to se vrijeme moglo primijetiti više dogmatizma unutar scene: primjerice - ili si svirao free jazz ili si radio elektronsku glazbu. Nije bilo između. Bilo je ladica svih vrsta u koje biste se smjestili i bilo je teže seliti se iz jedne u drugu", objašnjava utemeljitelj IG Jazz Berlina, free jazz saksofonist Ignaz Schick koji se u glavni njemački grad doselio 1995.

Danas, objašnajva on, jedan dan možete izvoditi jazz a drugi na primjer noise. "Puno je više tolerancije i interakcije", kaže Schick. "Berlin je kao zmija koja stalno skida sloj po sloj svoje kože a ispod nje mu se stalno razvija novi". Schick i njegova neprofitna organizacija u svakom se slučaju nadaju da će ih pitati za mišljenje kada berlinski Senat u siječnju 2012. bude raspravljao o restrukturiranju finacija za berlinske glazbenike.

Autor: Daniel Bishton/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Zoran Arbutina