1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Berliner Zeitung: "Hrvatske stare bitke"

Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, njemački list "Berliner Zeitung" objavio je članak o tome kako se u "Hrvatskoj vode stare bitke". Berlinski list zaključuje da "ni izbori u nedjelju ne obećavaju bolja vremena".

"I Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović su nekako u pravu!" Tim zaključkom novinar Norbert Mappes-Niediek, dopisnik nekolicine njemačkih listova s područja jugoistočne Europe, "otvara" svoju analizu odlučujućeg drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Radi se zapravo o tezi njemačkog novinara koji u aktualnom izdanju berlinskog lista želi pokazati kako zapravo i nema neke velike razlike između dva najveća tabora na hrvatskoj političkoj sceni. Između redaka se može shvatiti i kako je zapravo svejedno tko će pobijediti u nedjelju, jer ionako nakon izbora "nema velike nade u bolja vremena".

"Oboje u pravu"

Kolinda Grabar Kitarović

"Dok sam ja bila u Vladi..."

Televizijska sučeljavanja predsjedničkih kandidata socijalno-liberalne vladajuće koalicije i oporbenog HDZ-a za Mappes-Niedieka su dokaz broj jedan koji ide u prilog njegovoj tezi. Grabar Kitarović na jednoj strani tvrdi kako je, kada je ona još bila u vladi, Hrvatska bilježila "lijepe stope gospodarskog rasta", napominje Berliner Zeitung i dodaje kako na te tvrdnje Josipović "grmi" da se nikada nije više kralo nego tada. "U Vašem mandatu je bilo najviše deložacija i ovrha", uzvraća kandidatkinja, a njezin rival odgovara kako je u vladi u kojoj je ona bila šefica diplomacije bilo "najgore korupcije".

"Njih su oboje nekako u pravu", zaključuje berlinski list i dodaje kako su se i Josipovićev socijalno-liberalni tabor ali i nacionalno-konzervativni HDZ predsjedničke kandidatkinje Grabar Kitarović, "od samostalnosti zemlje 1991. u više navrata i to temeljito kompromitirali".

Njemački list podsjeća svoje čitatelje na povijest utemeljenja HDZ-a ("utemeljen od strane bivšeg jugoslavenskog generala kao svojevrsna stranka avangarde"), napominje kako se HDZ deklarirao kao "strogo antikomunistička" stranka koja je ipak od Saveza komunista "preuzela strukture moći, tajne službe, pa čak i članove". Piše se i o vremenima privatizacije iz 90-ih godina u kojima je, kako naglašava njemački list, deklariranje privrženosti "domovini i obitelji" bilo itekako isplativo. "Do svoje smrti 1999. Tuđman je Hrvatsku pretvorio u autoritarni, u Europi izolirani režim, u kojem je cvjetala korupcija", zaključuje Mappes-Niediek.

On ne štedi ni socijaldemokrate, stranku nastalu od bivšeg Saveza komunista: "Oni su tada pustili Tuđmana da djeluje, šutjeli su i kad je iz zemlje protjerana srpska manjina." A kasnije, kad su pobijedili na izborima nakon Tuđmanove smrti, oni su vrlo brzo doživjeli krah, nisu se uspjeli "oduprijeti gospodarskoj moći ratnih profitera i HDZ-ovih jarana".

"Sad se osvećuje velika šutnja iz 90-ih godina", poručuje "Berliner Zeitung hrvatskim socijaldemokratima. I dodaje kako oni danas moraju "bespomoćno promatrati kad HDZ i glasni ratni veterani za sebe reklamiraju pravo na definiranje svega hrvatskog".

"Velika šutnja"

Berlinski dnevni list "secira" u nastavku članka zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni tijekom vladavine "svjetskog čovjeka" Ive Sanadera (HDZ), koji je "pokušao modernizirati zamršeni aparat i formirati jednu modernu, kršćansko-demokratsku stranku". A to je, dodaje Mappes-Niediek, činio uz pomoć novca. "Važni vođe ekstremističkog stranačkog krila dobili su početni kapital i prešli su u gospodarstvo". "Stranačka reforma je plaćena državnim novcem", napominje ovaj list i podsjeća da su zbog tih metoda bivši premijer i sedam njegovih ministara danas u zatvoru.

Ivo Josipović

"Bilo je to doba najgore korupcije!"

Na drugoj strani su se blamirali i socijaldemokrati novog premijera Zorana Milanovića, ali "samo s njihovim internim borbama oko moći", dodaje ovaj list. Napominje se kako je godinu dana uoči parlamentarnih izbora premijerova popularnost tako "bijedna" da šanse ima i "neomiljeni" novi šef HDZ-a Tomislav Karamarko.

I to je to, zaključuje u svojoj analizi dopisnik "Berliner Zeitunga", on ne vidi "trećeg puta" u Hrvatskoj. U članku se doduše, ali očito više samo kao dokaz tezi da je svejedno tko će pobijediti u drugom krugu, spominje "tek 24-godišnjeg Ivana Vilibora Sinčića, koji je za svoje napade na inozemne banke i slobodne zidare nagrađen s 16,5 posto glasova".

Preporuka uredništva