1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Beogradski sajam knjiga - najveća knjižara bivše Jugoslavije?

Tek što je završio Frankfurtski sajam knjiga, počeo je beogradski. Na njemu se okupilo preko 800 nakladnika iz 25 zemalja. I mnogi hrvatski nakladnici radije odlaze u Beograd, nego u Frankfurt.

Beogradski sajam knjiga

Beogradski sajam knjiga

Ove godine je, zbog blizine termina održavanja sajmova u Frankfurtu i Beogradu, bilo teško organizirati i jedan i drugi nastup, pogotovo za male nakladnike, priča vlasnica hrvatske nakladničke kuće Pelago Dušanka Profeta. Ona ove godine prvi put sudjeluje na sajmu u Beogradu i kaže da su interesi nakladnika različiti - ovisno o njihovoj veličini i programu. Njezina nakladnička kuća je mlada, objavila je, između ostalog, dva djela Ceesa Nootebooma, nekoliko djela Jespera Juula i "Fragmente ljubavnog diskursa" Rolanda Barthesa pa je na sajam u Beograd došla prvenstvo s ciljem dogovora nekih budućih suizdanja i modela distribucije njihovih izdanja u Srbiji. "Interesi hrvatskih izdavača ovise o tome kakva tko izdanja radi - je li prije postojala neka trgovačka suradnja tipa uvoza i izvoza, suizdanja i kod nekih mogućnost objavljivanja domaćih autora kod srpskih izdavača", objašnjava Profeta.

knjige

Beogradski sajam knjiga jedan je od najvećih regionalnih sajmova te vrste

Nije problem u ljudima, nego u nedostatku informacija

Jedan od tih srpskih izdavača koji objavljuju hrvatske autore je Dejan Ilić, vlasnik nakladničke kuće Fabrika knjiga - Viktora Ivančića, Dubravku Ugrešić, Heni Erceg. On kaže kako bi volio da može reći da je Beogradski sajam knjiga najveća knjižara na prostoru bivše Jugoslavije - da možda fizički i jest, ali da će još puno vremena trebati da to postane mjesto prave kulturne razmjene i suradnje. Puno ljudi ne zna ništa o tome što se događa na književnoj sceni s druge strane granice, kaže on, pa nakladnici iz BiH ili Hrvatske koji se predstavljaju u Beogradu moraju - baš kao i on na sajmovima u Sarajevu ili Puli - objašnjavati nadugo i naširoko tko su, što rade i tko su ti autori koje objavljuju. Nije problem u ljudima, posjetiteljima koji dolaze na štand - oni su svi otvoreni i dobronamjerni, tvrdi on, problem je što su s ratovima u 90-etima porušeni svi mostovi i kanali kulturne suradnje i jednostavno treba vremena da se oni ponovno izgrade. No, oni se ponovno grade i najbolji dokaz je primjer Fabrike knjige - odnedavno se izdanja te beogradske nakladničke kuće mogu kupiti u centru Zagreba, u knjižari Booksa.

Štand Srbije na Frankfurtskom sajmu knjiga

Na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu Srbija se predstavila reprezentativnim štandom

Interes za pisce koji su bili popularni prije rata

U prilog Ilićevoj teoriji govori i tvrdnje predsjednika Udruženja izdavača i knjižara BiH-a Ibrahima Spahića i Adriane Pletikos iz zagrebačke izdavačke kuće Jesenski i Turk. I jedan i drugi govore kako u njihovim zemljama postoji interes za pisce iz drugih zemalja bivše Jugoslavije koji su u Hrvatskoj bili popularni prije rata. "Za one koji su postali popularni u Srbiji poslije, a i obrnuto u Hrvatskoj, također postoji interes, ali je on vezan za krug ljudi koji se profesionalno bave književnošću", kaže Pletikos. Kaja Damjanović iz beogradske izdavačke kuće Clio smatra da razloge za nedovoljno razvijenu regionalnu suradnju treba tražiti i u politici i u ekonomiji, ali ne u smislu zavjere kao posljedice rata, već činjenice da su sustavi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji različiti. "Carina za knjige je jako visoka, izdavavštvo nije profitna oblast, tako da je izvoz mali i knjige su preskupe", kaže ona.

žena gleda knjige na policama

UNa beogradskom sajmu u središtu pažnje je prodaja knjiga - zato ga zovu i najvećom knjižarom bivše Jugoslavije

Informacije iz "prve ruke"

Ilić pak smatra da se ne može reći da je širenje tržišta na prostor bivše Jugoslavije nužno od gospodarskog interesa za sve. On podsjeća da tri različita tržišta znače da se često knjige istih autora tri puta prevode i tri puta tiskaju u tri različite zemlje i da ima dosta onih koji od toga profitiraju, a upućuje i na to kako kultura ne funkcionira, ili ne bi trebala funkcionirati, poput ostalih segmenata gospodarstva, po čisto tržišnim načelima.

No, bez obzira na sve kritike i manjkavosti suradnje u svijetu knjige i knjižarstva na prostoru bivše Jugoslavije, svakako je dobra stvar da se svi posjetitelji Beogradskog sajma knjiga mogu kod nakladnika, "iz prve ruke", informirati o tome što se objavljuje u drugim zemljama regije i odmah naslove koji kod njih pobude interes - i kupiti.

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic