Beograd, sigurna kuća za rumunjske bjegunce

Najpoznatiji slučaj: Sebastian Ghita, 40 godina, bivši zastupnik socijaldemokrata i „čudo" rumunjske IT industrije. U prosincu 2016. je na brzinu napustio Bukurešt, samo nekoliko sati prije nego što je izdat nalog za uhićenje i samo nekoliko sati nakon što je prisustvovao božićnoj zabavi rumunjske obavještajne službe SRI zajedno s visokim predstavnicima politike, policije i pravosuđa.

Protiv Ghite se vodi istraga zbog pranja novca, podmićivanja i ucjena. Rumunjske vlasti su izdale međunarodnu potjernicu i prošlog travnja je uhićen u Beogradu. S lažnim imenom i slovenskim pasošem, osjećao se sigurno u glavnom gradu Srbije. Poslije šest tjedana pritvora, srpske vlasti su ga pustile uz kauciju od 200.000 eura i naložile mu kućni pritvor.

Između Srbije i Rumunjske ne postoji sporazum o ekstradiciji. Prije pregovara o eventualnom izručenju, srpsko pravosuđe mora rasvijetliti navode o njegovom ilegalnom ulasku u zemlju. Očigledno je to nešto za što srpskim institucijama treba neuobičajeno mnogo vremena.

Zastupnik težak 100 milijuna eura

Procjenjuje se da bivši zastupnik ima oko 100 milijuna eura, koje je uglavnom stekao opremajući državne institucije IT opremom.

Pravosuđu je Ghita zapao za oko još kao 23-godišnji student Fakulteta za naftu i rudarstvo u južnomrumunjskom Ploestiju. Navodno je njegova mlada IT kompanija Asesoft vodila sumnjive poslove s naftom i izbjegavala poreze. Jedan od njegovih bivših suradnika, koji je imao dobre kontakte sa rumunjskom tajnom službom, bio je uključen u skandal s ilegalnim isporukama nafte iz Rumunjske, u devedesetima za vrijeme embarga protiv bivše Jugoslavije.

Skok od lokalnog do nacionalnog oligarha Ghita je napravio pristupajući Socijaldemokratskoj stranci Rumunjske. Njegovo prijateljstvo sa šefom stranke i kasnijim premijerom Victorom Pontom osiguralo mu je odlično plaćene poslove u IT oblasti. Ponta mu je također pomogao da uđe u politiku.

Rumunjski državni tužitelj sumnjiči Ghitu da je u proljeće 2012. s 200.000 eura financirao dolazak bivšeg britanskog premijera Tonija Blaira na manifestaciju u okviru izborne kampanje te stranke u Bukureštu. Zauzvrat je navodno dobio visoko mjesto na listi stranke. Stvar je u tome što kao zatupnik uživa imunitet, koji mu je zbog nekoliko tužbi zaista bio potreban. Pored toga, prema rumunjskom zakonodavstvu, procese protiv zastupnika morao bi ponovo pokrenuti viši sud.

Usprkos problemima sa zakonom, Ghita je 2012. postao tajnik parlamentarnog odbora za kontrolu obavještajnih službi. A u međuvremenu je ušao u posao s medijima i kupio jednu TV stanicu.

I uvijek Beograd

U decembru 2016. godine, Ghita nije uspio da ući u parlament. U međuvremenu, antikorupcijska agencija DNA je otkrila još nepravilnosti. Jedna tvrtka pod kontrolom Ghite dobila je od Beograda posao vrijedan milijun eura – kako bi osigurala granice Srbije. Predsjednik vlade u Beogradu u to vrijeme bio je sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić. Isti Vučić koji je prije nekoliko tjedana svog prijatelja i bivšeg rumunjskog premijera Pontu imenovao za osobnog savjetnika i dodijelio mu državljanstvo Srbije.

Kao i Ghita, i Ponta je umiješan u nekoliko slučajeva korupcije. Ponta se još uvijek nalazi u Rumunjskoj zemlji iz koje pobjeglo više visokih političara kako bi izbjegli sudsko gonjenje.

Bivša ministrica Elena Udrea se preselila u Kostariku, a zajedno s njom i bivša državna tužiteljica. Bivši gradonačelnik crnomorske luke Konstance Radu Mazare, osuđen za korupciju i pranje novca, povukao se kao „investitor" na Madagaskar. Oni i svi drugi koji su pobjegli iz Rumunjska imali su nešto zajedničko – direktan pristup državnim fondovima. I svi oni iz svojih skrovišta tvrde da su procesi protiv njih politički motivirani.

Vratimo se slučaju Sebastijana Ghite: na svojoj TV stanici se redovno pojavljuje s „otkrićima" i iz izgnanstva u Beogradu napada sve državne institucije koje istražuju protiv njega. To je inače postao gotovo „nacionalni sport" korumpiranih oligarha i političara u Rumunjskoj.

Promatrači ne isključuju sljedeću mogućnost: Ghita je možda probni balon za Pontu. Ako beogradsko pravosuđe može zaštititi Ghitu od rumunjskih vlasti, onda bi i Ponta svoju presudu mogao čekati na drugoj strani Dunava, u Srbiji.