1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Benešovi dekreti ruše Lisabonski ugovor?

Vaclavu Klausu ne nedostaje ideja kada je u pitanju povlačenje ostatka Europe za nos. U svojoj borbi protiv Lisabonskog ugovora češki predsjednik se dosjetio i Nijemaca protjeranih iz poslijeratne Čehoslovačke.

default

Hradčani ne popuštaju

Ostala je još samo utvrda Hradčani. U ovom srednjevjekovnom zdanju naime stoluje posljednji borac protiv Lisabonskog ugovora, češki predsjednik Vaclav Klaus, ustrajan u svojoj borbi protiv volje 26 zemalja Europske unije i njezinih 500 milijuna građana. Nakon pozitivnog ishoda referenduma u Irskoj vjerovalo se da je vladaru Hradčana ponestalo baruta za svoje salve u smjeru Bruxellesa. No oni koji su vjerovali da je agoniji došao kraj, prevarili su se: Klaus je kao i mnogi političari koji ne znaju kako će dalje, posegao za osjetljivom nacionalnom temom. On naime traži izuzeće Češke iz povelje Europske unije o temeljnim pravima. Jer se, po Klausu, samo tako jamči da Nijemcima protjeranim iz poslijeratne Čehoslovačke neće pasti na pamet potraživati svoje oduzete nekretnine u Češkoj. Riječ je o garanciji očuvanja tzv. Benešovih dekreta, vječitog kamena spoticanja u njemačko-češkim odnosima.

Stop Lisabonskom ugovoru zbog spornih dekreta starih 64 godina

Edvard Benes

"Kum" spornim dokumentima - Eduard Beneš

No što su to zapravo Benešovi dekreti? Doneseni su u jeku okončanja Drugog svjetskog rata kada je čehoslovačkoj vladi u egzilu postalo jasno da će Njemačka izgubiti rat i da je došlo vrijeme za odmazdu nad njemačkim stanovništvom Čehoslovačke za nacističke zločine. Benešovi dekreti su nazvani po tadašnjem predsjedniku Eduardu Benešu i jedan od glavnih sadržaja im je legalizacija protjerivanja i zaplijene imovine oko 3,4 milijuna Nijemaca kojliko ih je živjelo na području tadašnje Čehoslovačke. Prema brojkama, koje variraju ovisno o tomu koja strana ih predstavlja, je od završetka rata pa do 1947. iz Čehoslovačke protjerano oko 3 milijuna pripadnika njemačke nacionane manjine bez prava na povratak i bez prava na povratak imovine. Benešovim dekretima se onima koji su se početkom rata izjasnili kao Nijemci, ukidaju i sva građanska prava. Ovi dekreti ne virijede samo za Nijemce nego i za pripadnika mađarske manjine koji su uglavnom živjeli u Slovačkoj dok su Nijemci i Austrijanci živjeli u područjima koji su u sklopu tzv. Trećeg Reicha nosili naziv Češka i Moravska. Najapsurdnije žrtve Benešovih dekreta su pripadnici Židovske zajednice koji su se u prijeratnoj Čehoslovačkoj izjašnjavali kao Nijemci pa su prema tomu bili tretirani kao i nacija progonitelja.

Svi Nijemci krivi

Ein Flüchtlingszug sudetendeutscher Aussiedler

Progon oko 3 miljuna tzv. Sudetskih Nijemaca iz poslijeratne Čehoslovačke

Najsporniji aspekt Benešovih dekreta je činjenica da se krivnja za ratne zločine ne tretira po individualnoj osnovi nego se prenosi na pripadnike cijelog jednog naroda. Za Njemačku je sporna činjenica da su ove zakonske odredbe u Češkoj još uvijek na snazi, dok službeni Prag pak tvrdi da se oni odnose samo na vrijeme nacističke okupacije zemlje pa da su prema tomu, iako na snazi, pravno bezvrijedni. Osim toga Prag ukidanje Benešovih dekreta uvjetuje poništenjem Münchenskog sporazuma iz 1938. kojim je otovoren put za ukidanje Čehoslovačke kao države i pripojenje Njemačkoj. To je opet Njemačka iz razloga mogućih zahtjeva za obeštećenjem odbijala stoga su se obje strane zadovoljive sa statusom quo. Jedina relevantna politička osoba koja je u Njemačkoj u posljednje vrijeme tražila ukidanje dekreta je bivši bavarski premijer Edmund Stoiber, koji se na čelu svoje Kršćansko socijalne unije doživljavao, s obzirom da većina Sudestskih Nijemcaca danas živi na području Bavarske, kao zaštitnik protjeranih sunarodnjaka. Službeni Berlin je 1997. potpisivanjem zajedničke njemačko-češke izjave je u jeku pristupanja Češke Europskoj uniji podvuko crtu ispod poslijeratnog povijesnog poglavlja. U izjavi potpisanoj od obje strane stoji da "odnosi Češke i Njemačke neće biti opterećivani političkim i pravnim pitanjima iz prošlosti", rečenica koja očito još nije dospjela do mnogih.

Autor: N.Kreizer/dpa

Odg. ur.: A.Šubić