1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Belgijske ceste u mraku

17. srpnja 2011

Osim Kineskog zida, austronauti na letu oko Zemlje, navodno su mogli uočiti još samo noću rasvijetljene belgijske autoceste. No, zbog štednje svjetiljke su se od protekle noći morale ugasiti.

https://p.dw.com/p/11wdT
Narančasta rasvjeta auto cesta bila je jedna od simbola Belgije
Narančasta rasvjeta auto cesta bila je jedna od simbola BelgijeFoto: 50 Hertz Transmission

Nakon što su Valonci još prošle godine djelomično ugasili svjetiljke koje su rasvjetljavale autoceste u južnom dijelu Belgije, sada će se one ugasiti i u ostatku zemlje. Sami Belgijanci nisu oduševljeni ovom promjenom koja nastupa prvenstveno zbog činjenice da eto i ova mala zemlja mora štedjeti. Kako primjerice kaže Otto Augustson, Belgijanac koji autocestu koristi svakodnevno budući da živi u Bruxellessu a radi u Charleroiu na jugu zemlje, „ugodnije je voziti pod rasvjetom, pogotovo ako ima puno prometa ili ako je vrijeme loše, što je kod nas često slučaj“. S druge strane, rasvjeta na autocestama kroz desetljeća je na neki način postala i jedan od zaštitnih znakova ove zemlje pa nije ni čudo da će se mnogi od nje teško odvojiti.

Nakon Valonaca, sada rasvjetu ukida i ostatak zemlje
Nakon Valonaca, sada rasvjetu ukida i ostatak zemljeFoto: Picture-Alliance /dpa

Prometne nesreće usprkos rasvijeti

Belgija je rasvjetu uvela još 1950. godine s namjerom da smanji broj prometnih nesreća i smrtno stradalih. Međutim, statistički podaci nažalost ne samo da nisu u skladu s ovom teorijom, već naprotiv pokazuju da vozači koji noću voze na osvijetljenim autocestama voze brže i neopreznije i da su spremni preuzeti veće rizike nego inače.

„Naravno da je prednost da vozač prilikom vožnje bolje vidi, no, u načelu se može reći da rasvjeta ne igra odlučujuću ulogu u prometnim nesrećama. Ukoliko do njih dođe, tada su uzroci ne loša rasvjeta ili mrak na cesti već razina alkohola u krvi vozača ili nekorištenje sigurnosnih pojaseva“, kažu stručnjaci. Samim tim, oko 335.000 svjetiljki koje su rasvjetljavale sveukupno oko 750 kilometara ceste i za čiju godišnju potrošnju struje je u prosjeku jedna nuklearna elektrana neprekidno morala raditi puna četiri dana – očito su u tom smislu ipak bile beskorisne.

Mrak, lampa
Kako se čini, svjetiljke se na belgijske ceste neće vratitiFoto: picture-alliance/dpa

Rasvijetljena će i dalje ostati velika križanja, no ostatak zemlje, počevši s polovicom autocesta u flamanskom dijelu zemlje će od noći sa subote na nedjelju pa nadalje ostati u mraku. Mjere štednje koje su i Belgiji itekako potrebne, uključuju i uvođenje plaćanja cestarine od 2013. godine. No, novac dobiven na ovaj način neće, na veliku žalost samih Belgijanaca, biti investiran u ekonomičnije svjetiljke, već u popravljanje uništenih dijelova auto cesta i putova.

Autor: Željka Telišman (dpa, afp)

Odg.ured: Snježana Kobešćak