1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Belgija želi pojačati kontrolu putnika

Belgijska vlada ubuduće namjerava kontrolirati i putnike u vlakovima i autobusima koji prometuju na međunarodnim linijama.

Anis Amri, osumnjičen za atentat u Berlinu, nakon napada je nesmetano (pro)putovao kroz pola Europe: autobusom i vlakom najprije iz Njemačke u Nizozemsku, a nakon toga iz Francuske u Italiju. To je moguće zahvaljujući Šengenskom prostoru u kojem više nisu predviđene redovne granične kontrole.

U međuvremenu „Šengen" više nije otvoren kao ranije. Od vrhunca izbjegličke krize u jesen 2015. godine nekoliko zemalja ponovo kontrolira svoje granice. Primjer je Njemačka koja kontrolira granicu prema Austriji. To je itekako u skladu s europskim zakonom. Potrebno je da neka zemlja ima dobar razlog za ponovno kontroliranje granice, a to također mora „uskladiti" s Europskom komisijom. Isto tako kontrola mora biti ograničena na određeni vremenski rok. To je, u slučaju Njemačke, produženo nekoliko puta i iduća odluka o produžetku bi trebala biti donijeta u veljači. Međutim, takve kontrole, zbog velikog broja dnevnih prelazaka granice, vrše se po metodi slučajnog uzorka. Osim toga, otvorenih unutarnjih granica, temeljne europske ideje, malo tko bi se tek tako lako odrekao.

Anis Amri, fotografija s potjernice

Anis Amri, fotografija s potjernice

Međutim, u vrijeme terorizma i izbjegličkog vala je šengenska sloboda pod sve većim pritiskom. U zračnom prometu je Unija već odlučila da putnike ubuduće kontrolira na temelju većeg broja osobnih podataka koje se pohranjuje. Nakon skoro petogodišnjeg pregovaranja o zaštiti osobnih podataka je Europski parlament u travnju 2016. godine usvojio odluku da EU uz to uvede i dodatne sustave. Aviokompanije su dužne da u zajednički sustav unesu podatke o putniku: ime, prezime, broj telefona, način plaćanja avionske karte, broj sjedišta u avionu i druge podatke. Na taj način relevantne snage sigurnosti će biti u mogućnosti da na vrijeme uđu u trag mogućoj opasnoj osobi. Sustav bi se na početku primjenjivao na letovima u i iz EU-a. Zemlje članice EU-a taj sustav mogu primjenjivati i za letove unutar EU-a. Problem je u tome što će on biti u funkciji tek od 2018. godine. Osim toga, nadležni europski povjerenik Julian King se prije nekoliko mjeseci požalio na to da „22 zemlje članice nemaju gotove planove o ovom sustavu".

Veliki problemi u praksi

Kada je riječ o Belgiji, nije problem samo sporo uvođenje sustava nego i to što se on odnosi samo na zračni promet. „Nema smisla jedna vrata zatvarati, a sva druga ostaviti otvorena", izjavio je za televiziju VRT belgijski ministar unutarnjih poslova Jan Jambon. Belgija je nakon napada na vlak Thalys u 2015. godini imala planove da se na brojnim željezničkim stanicama kontrolira putnike i prtljagu. Taj prijedlog su mnogi odbili uz obrazloženje da je to veliki posao. Ipak, Belgija sada planira prikupljati podatke o svim osobama koje prelaze granicu u vlaku, autobusu ili na brodu. Belgija trenutno o tome razgovara sa susjednim zemljama: Francuskom, Njemačkom i Nizozemskom. Cilj belgijske vlade je da se podaci prikupljaju širom EU.

Međutim, ova ideja nailazi na malo oduševljenja, prije svega kod željezničkih prijevoznika. Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER) je još početkom rujna upozorila da bi sveobuhvatne kontrole u znatnoj mjeri opteretile željezničke kompanije i smanjile broj putnika.

Kada je riječ o Thalysu, prikupljanje podataka nije teško jer je rezervacija karte - nužna. Ali, u vlakovima Njemačke željeznice, koji na primjer prometuju između Frankfurta i Bruxellesa, to bi bilo drugačije. Na ovoj relaciji se može i spontano voziti – bez rezervacije.

Međutim, ima i zagovornika ovakvih planova. Nizozemski list „Volkskrant" citira izvore iz Ministarstva pravosuđa u Haagu kako vlada premijera Marka Ruttea radi na prijedlogu da putnici vlakova i autobusa na međunarodnim linijama prilikom kupovine karata moraju dokazati i svoj identitet. Marine Le Pen, predsjednica desno-esktremne Nacionalne fronte najradije bi ukinula „šengenski prostor".


Švedska to već radi

Ukoliko Belgija doista ima ozbiljne namjere sa svojim prijedlogom, postavlja se veliki broj neriješenih pitanja: prije svega, što je s automobilskim prometom na koji otpada najveći broj prelazaka granice? Kamere već sad snimaju registarske oznake automobila koji prelaze granicu. Ali, automobil s mogućim atentatorom bi morao biti okarakteriziran kao sumnjiv. Kada je riječ o napadu u Berlinu, potjernica za atentatorom je raspisana tek 48 sati nakon napada. Dakle, on je imao dovoljno vremena da pobjegne - preko više granica. Tome još treba dodati da je Amri, kao i veliki broj drugih osoba, posjedovao falsificirane putovnice i više (14!) identiteta.

A što se događa kad netko kontinuirano biva kontroliran, može se već danas vidjeti: Švedska i Danska već duže od godinu dana zahtijevaju registraciju svih osoba koje automobilom, vlakom ili brodom prelaze Öresund, tjesnac koji razdvaja jedan danski otok od švedskog kopna. Razlog više za to je više bila kontrola izbjegličkog vala prema Švedskoj nego obrana od (mogućeg) terora. Međutim, ekonomski učinak je znatan. Neki od radnika zaposlenih u susjednoj zemlji koji svakodnevno putuju na posao, na kontrolnim mjestima čekaju i po nekoliko sati. Jedna skupina tih ljudi u međuvremenu zahtijeva financijsku naknadu zbog gubitaka koji su im nastalih čekanjem na granici.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic