1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Beethoven i Rusija?

Ludwig van Beethoven nikad nije bio u Rusiji, ali između ovoga velikog njemačkog kompozitora i ruskih glazbenika postoje raznovrsne veze. Zato nije bez razloga geslo ovogodišnjeg Beethovenovog festivala u Bonnu «Russland – Rosija».

Plakat ovogodišnjeg Beethovenovog festivala

Plakat ovogodišnjeg Beethovenovog festivala

"Beethoven i Rusija? Ne znam. Ništa mi ne pada na pamet."
"Osim što je komponirao za neke knezove. Tamo je bilo praizvedaba njegovih djela, ali inače mislim da je to prilično nategnuto."
To su izjave dvoje ljubitelja Beethovenove glazbe koji su upravo izašli s jednog koncerta. Prilično nategnuto? Ni u kojem slučaju.
«Ruska tema» iz jednog od tri poznata Beethovenova kvarteta posvećena je ruskom grofu Andreju Kiriloviču Razumovskom. Melodiju ruske narodne pjesme «O, srećo moja» Beethoven je uzeo iz knjige «Ruske pjesme i njihovi glasovi» izdane u Beču 1790. Beethovenovo zanimanje za glazbu iz današnjih istočnoeuropskih zemalja nije bilo ljubazno dodvoravanje svojim mecenama, ruskom veleposlaniku u Beču, grofu Andreju Kiriloviču Razumovskom i diplomatu, knezu Nikolaju Golicinu. Beethoven je bio oduševljen narodnom glazbom što je nastala istočno od Dunava.

Oduvijek uživao naklonost Rusa

Ali, i za ruske simpatizere Ludwiga van Beethovena, potpora genijalnom kompozitoru, koji je nakon djetinjstva u Bonnu djelovao u Beču, bila je više od puke «diplomatske geste», naglašava intendantica bonnskog Beethovenovog festivala Ilona Schmiel: «Razmjena kultura nije bila, po mom mišljenju, otmjena obveza nego stvarni izazov. I na kraju krajeva velika odgovornost koju su ljudi u diplomatskim krugovima osjećali – i koju su srećom forsirali. Tako je došlo do međudjelovanja, da su Razumovski i Golicin davali naloge za djela, ali i da je Beethoven tim simpatizerima i mecenama posvećivao djela. Uključujući i svoju petu i šestu simfoniju.»
Ideja «ruske sezone» u Beethovenovom rodnom gradu potječe od Ilone Schmiel, jer Beethoven je još za života bio idol ruskih intelektualaca. I car Aleksandar I. htio je svakako upoznati znamenitoga kompozitora i slušati njegova djela. Razumovski piše o «velikoj Beethovenovoj glazbi», koju se može usporediti samo s «velikom ruskom dušom». A knez Nikolaj Golicin je 1824. organizirao svjetsku praizvedbu Mise Solemnis u Peterburgu. «Ona je kompletna praizvedena u Peterburgu, ne u Beču, ne u Bonnu, kako mnogi slušatelji misle», podsjeća Schmiel.

Uz bok ruskim skladateljima

Od tada glazbeni knez vlada posvuda u ruskim dušama i koncertnim dvoranama. Nema ruskog kompozitora od Musorgskog i Čajkovskog do Šostakoviča koji se nije mjerio prema Beethovenovom djelu. U čitavoj Rusiji nema glazbene škole bez Beethovenovog poprsja u predvorju, nema pretplate na simfonijske koncerte bez Beethovenove Devete, nema orkestra koji u repertoaru nema djela znamenitog Bonjanina. Ugledni ruski nacionalni orkestar koji je 1990. osnovao pijanist i dirigent Mihail Pletnjov uvježbao je svih devet Beethovenovih simfonija i upravo u bonnskoj Beethovenhalli izveo svih pet koncerata za klavir.
Interpretira li ruski glazbenik drukčije Beethovenova djela nego njegov njemački kolega, pitali smo njemačkog dirigenta Christiana Gartscha, koji već godinama radi s ruskim orkestrom: «Da, već zbog izobrazbe. Primjerice, ruska gudačka škola koja je dala prvorazredne međunarodne soliste ima drukčiji stil, drukčiji način izvlačenja linija. To možda kod Čajkovskog daje tipičan ruski ton, ali za naše uši je neobično. Ali, naglašavam: to nije lošije, nego drukčije. Time se otkrivaju i nove strane Beethovena, koje mogu biti fascinantne. Isto tako kao što s francuskim orkestrom možete postići drukčiji zvuk Beethovena zbog francuske tradicije, tako je i s ruskim orkestrom.»
Je li to «ruski Beethoven»? Za pijanista Mihaila Pletnjova koji je uvježbao pet klavirskih koncerata to je besmislica: «Nema ruskog Beethovena, to je glazba svijeta. I svaki put je užitak svirati tu glazbu s dobrim orkestrom.»

  • Datum 11.09.2006
  • Autor Anastassia Butsko
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zgi
  • Datum 11.09.2006
  • Autor Anastassia Butsko
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zgi