1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Beč bez reklama

Što se događa kada iz inače napučene trgovačke ulici odjednom nestanu sve svijetleće reklame, natpisi s imenima tvrtki i dućana, reklamni panoi i logotipi? Odgovor na ovo pitanje možete ovih dana pronaći u Beču, zahvaljujući instalaciji pod nazivom „Delete“.

Autorski dvojac Steinbrener-Dempf predstavlja projekt „Delete“.

Autorski dvojac Steinbrener-Dempf predstavlja projekt „Delete“.

Ova umjetnička akcija autora Christopha Steinbrenera i Rainera Dempfa sastoji se u prekrivanju reklamnih površina i komercijalnih signala jednobojnim folijama i tkaninama, a najveću bečku trgovačku ulicu pretvara u ogromnu skulpturu. No, autori svojom akcijom postavljaju i pitanja o situaciji u našim gradovima u kontekstu važnosti koju pridajemo reklamama i gospodarskoj agresiji.

Tkogod se prije pada „željezne zavjese“ našao u nekom od gradova istočnoga bloka, sasvim sigurno ga je obuzeo osjećaj koji je u sebi spajao određeno olakšanje, ali i tugu. Potpuni izostanak reklama, šarenih blještavih plakata, djelovao je kao siva beživotnost. Grad bez reklama sam je po sebi proturječje, a to zna i umjetnik Christoph Steinbrener: „Ovaj projekt nije u svojoj biti usmjeren protiv reklama, to bi bilo jako naivno, jer reklame čine grad.“

Christoph Steinbrener je kao umjetnik dobio veliku pozornost. Svojom je akcijom „Delete“ prilično uzdrmao svijet marketinga, što je, ako se u obzir uzme tema ove akcije, zapravo samo prividan paradoks. No, iznenađuje količina pozornosti koju je dobio. Naime, njegovu ideju da na dva tjedna veliku trgovačku ulicu posve oslobodi reklama svi smatraju izuzetno zanimljivom. Tako je zapravo dirnuo u živac i pokrenuo raspravu o premoći reklama u gradovima.

Teška misija

Neubaugasse je ulica koja rijeke kupaca vodi prema Mariahilfstrasse, najstarijoj, najpoznatijoj i najužurbanijoj bečkoj trgovačkoj lokaciji. No, trgovci iz Neubaugasse već su se davno složili oko zajedničkog marketinga i svoju ulicu prepoznatljivo nazvali „Ulicom specijalista“. Pisaći pribor, kišobrani, rukavice – u ovim trgovinama možete još uvijek doživjeti male serije proizvoda, zanatski pristup i originalnost, a to sve i gradu daje određeni dašak tradicionalnosti. I svi su se rado odazvali ovoj akciji: „To je zapravo bio ključni dio priprema. Godinu i pol dana smo proveli u pojedinačnim razgovorima s vlasnicima dućana i konačno smo ih uspjeli uvjeriti. Bila je to prilično teška misija.“

Imena firmi iznad trgovina jednostavno su prekrivena, a natpisi koji izlaze na ulicu umotani u folije. Čini se kao da je tu Christo imao svoje prste... Boja folija i tkanina je žuta, a bilo je teško pronaći nijansu žute koju već nisu zauzele neke tvrtke i koja bi onda odaslavala posve drukčije signale. Takozvana „Delete-žuta“ nije neko posebno estetsko dostignuće, ali ona posve jasno označava mjesto na kojem bi se inače trebala nalaziti reklama.

„Ako malo istražite prošlost Beča, vidjet ćete da je krajem prošlog stoljeća u ovome gradu bilo puno više reklamnih natpisa nego što ih ima danas. No, bili su to drukčiji natpisi, originalni, zanatski i ručno izrađivani, koji su postali i prepoznatljiv znak samoga grada. Takvi natpisi pomalo nestaju i danas su prava rijetkost.“

Odupiranje „marketinškoj kolonizaciji“

Invazija robnih marki na javnim prostorima puno više i agresivnije nego prije nameće i nadređuje privatne interese te djeluje brutalno na stare fasade i gradske običaje tako da mnogi već govore o kolonizaciji.

U modernom vremenu masovnih medija reklama je iskoristila sve sve raspoložive kulturne, društvene, političke, i ine mogućnosti kako bi na sebe privukla pozornost. Danas je sve reklama i reklama je sve. U to se uklapa i izjava glasnogovornice bečke Gospodarske komore koja je i sufinancirala akciju „Delete“: „Uz pomoć umjetnika želimo uljepšati iskustvo kupovanja.“

Ostaje, dakle, otvoreno pitanje je li ovdje umjetnost postala utvrda otpora protiv reklame ili ju je suvremeni konzumenizam jednostavno progutao. Dobitnici u cijeloj priči svakako su trgovci iz Neubaugasse koji su se stavom da je njihova ulica puno više od zbroja pojedinačnih interesa zapravo založili za urbanu kvalitetu.