1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bavarci žele još više ulagati u Hrvatsku

Hrvatsku posjetilo gospodarsko izaslanstvo Bavarske koje ima mnogo planova u Hrvatskoj. No opet je bilo riječi i o problemima: birokraciji, davanjima... Ipak, čuli su se i konkretni projekti suradnje.

Tradicionalna bavarska nošnja

Bavarci dobro poznaju Hrvatsku - i nisu uvijek oduševljeni što se tamo može zateći

Suradnja Hrvatske i Bavarske na području prometa i infrastrukture bit će još intenzivnija, zaključak je dvodnevnih razgovora bavarskog izaslanstva, predvođenog ministrom gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije Martinom Zeilom i hrvatskih ministara te gospodarstvenika.
Zračna luka Pleso

Aerodrom München je zainteresiran za Pleso

Zračna luka München na čelu je konzorcija što se nedavno prijavio za dobivanje koncesije nad zagrebačkim Plesom, a Bavarska je zainteresirana za suradnju s pet sjevernojadranskih luka, među kojima je i ona u Rijeci. Taj projekt predviđa da se od druge polovice ove godine teret u kontejnerima iz Ravenne, Trsta, Venecije, Kopra i Rijeke željeznicom prevozi do Villacha, koji bi služio kao suha luka, a potom do Bavarske. Uz to, bavarske tvrtke zainteresirane su za povezivanje hrvatskih otoka hidroavionima.

"Morate pokazati što imate"
Otok Hvar

'Platit će ako znaju što će dobiti'

Hrvatska obala jedno je od omiljenih odredišta njemačkih motoriziranih turista, a menadžerica u tur-operatoru TUI-u Martina Miler uvjerena je kako će se povećati zainteresiranost svih turista, neovisno o skupljim cijenama za kvalitetniji odmor. Osobito ako se pojača reklamiranje: "Kad oni razumiju što Hrvatska nudi, onda su i voljni za to platiti, samo oni to moraju znati", ističe Miler.

Buduća ekonomska suradnja Hrvatske i Bavarske temeljit će se na energetici, transportu i industriji, a ministar gospodarstva Đuro Popijač smatra kako je Hrvatska potpuno spremna za prihvaćanje novog investicijskog vala, poglavito u više od 300 poduzetničkih zona. No, priznaje kako investitori, pa i oni iz Bavarske zamjeraju "da su porezi previsoki, da su davanja previsoka, no generalno govoreći – spora administracija. Hrvatska nudi porezne oaze. Sjetimo se, naravno, i područja od posebne državne skrbi, gdje nema poreza na dobit."
Popijač u odluci njemačke vlade o gašenju nuklearnih elektrana vidi šansu za revitaliziranje hrvatske metalske i elektrostrojarske industrije, dok bavarski gospodarstvenici procjenjuju kako će s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju rasti interes kapitala za investiranje, u što se oni već danas žele uključiti.
Sve veća razmjena
Rijeka

Bavarska je zainteresirana unaprijediti 'svoj' izlaz na more

Trgovinski su odnosi između Bavarske i Hrvatske tradicionalno dobri. Jer, Njemačka je drugi najvažniji trgovinski partner Hrvatske, a Bavarska u tome sudjeluje s udjelom od skoro četvrtine. Više od 1300 bavarskih tvrtki posluje s Hrvatskom, a Hrvatska je od zemalja Istočne i Jugoistočne Europe, koje još nisu članice EU, peti najvažniji trgovinski partner Bavarske. Opseg trgovinske razmjene povećao se od 2004. do 2008. za 43 posto, odnosno na 770 milijuna eura. Nakon pada trgovine u posljednje dvije godine uzrokovanim krizom, robna razmjena opet je u porastu.

Promet, infrastruktura i tehnologija – glavna su područja na kojima Hrvatska i Bavarska vide prostor za veću suradnju, pa ne čudi što je za dvodnevnog posjeta bavarskog izaslanstva podržan i projekt izgradnje višesustavnih lokomotiva, što bi zajednički trebali raditi Siemens i Tvornica željeznih vlakova Gredelj. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta istaknuo je kako Hrvatska sama puno ulaže u povezivanje svojih luka sa zaleđem, a u planu je izgradnja nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, za što će se tražiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. "Neposredni pristup Hrvatske EU pogotovo će dati dodatnu dinamiku gospodarstvu. Upravo sada je važno pružiti podršku bavarskim tvrtkama u njihovom poslovanju te im otvoriti vrata“, mišljenje je ministra Zeila.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva