1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bankarski porez i u Hrvatskoj?

Protivio se Međunarodni monetarni fond, protestirala je Svjetska banka ali mađarska je Vlada u srpnju 2010. odlučila – uvodi se porezna stopa od 0,5 posto na aktivu banaka. Sada o tome razmišlja i hrvatska Vlada.

Čovjek jede novce

Država traži puteve da zakrpa proračunske rupe

Kamate na kredite u Hrvatskoj su oko šest posto, dok su u Italiji, sjedištu vlasnika dviju najvećih hrvatskih banaka dva do tri posto. Sličan je odnos visine kamata i u poslovanju drugih banaka a njih oko 94 posto je u vlasništvu inozemnog bankarskog sustava. Za neke je upravo to glavni razlog u visini kamatne stope, dok predsjednik Hrvatske udruge bankara Zoran Bohaček ističe kako su kamate odraz rasta gospodarstva i smanjenja loših potraživanja.

Dok analitičari ističu kako hrvatski građani nisu ništa lošiji u povratu kredita od drugih, pa tzv. loša bankarska potraživanja ne mogu biti isprika za visinu kamata, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešo Sever smatra da pohlepi banaka treba stati na kraj jer su one i u lani zabilježile dobit veću nego 2009. dok građani sve teže žive, a i bez nižih kamata nema pokretanja gospodarstva.

Pohlepa i porez

Zbog visokih kamata građani sve teže žive i otplaćuju rate kredita, a i previsoke stope koče i ulagače i investicije, mišljenje je i premijerke Jadranke Kosor. „Sigurno je da banke koje se nalaze u Hrvatskoj, koje dobro posluju u Hrvatskoj, moraju snositi dio tereta.“, poručila je bankarima premijerka. Ukupna imovina bankarskog sektora, odnosno svih 34 banaka na domaćem tržištu, iznosila je polovicom 2010. godine prema podacima Hrvatske narodne banke 379,5 milijardi kuna. Uvede li Hrvatska poreznu stopu od 0,5 posto, kao Mađari, u državnu bi se kasu slilo milijardu i 900 milijuna kuna.

Zgrada Hrvatske narodne banke u Zagrebu

HNB: Moguća zarada države od gotovo dvije milijarde kuna

„Banke će naći načina kako da profiltriraju one kojima će dati ovo. Znači ili će pooštriti uvjete za kreditiranje, a nominalno će biti kamata niža.“, procjenjuje ekonomski analitičar Ante Babić. U Mađarskoj su kamate smanjenje i za građane i za gospodarstvo, no Babić ne vjeruje da će se u Hrvatskoj osjetiti neko veće rezanje troškova bankarskih usluga.

Pre-zaduženi građani

Svaki hrvatski građanin u prosjeku je dužan preko 95 tisuća kuna. Sve je više onih koji se zadužuju za najelementarnije potrebe, dok preživljavanje na principu prelijevanja iz šupljeg u prazno, odnosno plaćanje troškova kartica drugom karticom ili pokrivanja tekućeg računa karticom i ina dovijanja, sve iz kamatu od 11 do 13 posto, postali su način življenja za većinu građana.

Prezadužena država i prezaduženi građani izlaz vide u rezanju bankarskih kamata. I jedni i drugi pritom razmišljaju o stambenim kreditima, odnosno u slučaju Vlade čak 10 tisuća neprodanih stanova na tržištu. Nižim kamatama, procjenjuje Vlada, potaknula bi se njihova prodaja jer banke sjede na velikoj većini tih nekretnina, a i niže kamate za građane ohrabrile bi ih na kupnju, osobito mlade ljude bez stana ili kuće.

Na sljedećoj stranici: Ucjene banaka

Preporuka uredništva