1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bankama u Federaciji BiH rastu profiti

Dok u Bosni i Hercegovini nezaposlnost kao i broj tvrtki kojima su blokirani računi, stalno rastu, banke u Federaciji BiH povećale su profit u prošloj godini na 106 milijuna konvertibilnih maraka.

Zvuči paradoksalno, ali podaci govore kako je bankarski sektor u Federaciji BiH unatoč gospodarskoj krizi, te padu životnog standarda stanovništva, u 2011. godini ostvario rast kredita i štednih depozita, a poboljšana je i profitabilnosti kod većine banaka.

„Prema preliminarnim nerevidiranim podacima banke u Federaciji BiH u 2011. godini ostvarile su dobit od 106 milijuna maraka, što je nakon 2007. godine druga najveća dobit ostvarena u Federaciji, u bankarskom sektoru. Pozitivno je poslovalo 15 banaka ostvarivši ukupnu dobit od 129 milijuna KM (konvertibilnih maraka), dok su četiri banke iskazale gubitak u iznosu od 22 milijuna KM, što je manje nego prethodne godine“, kaže glasnogovornica Federalne agencije za bankarstvo Željka Stanić.

Glasnogovornica Federalne agencije za bankarstvo Željka Stanić

Glasnogovornica Federalne agencije za bankarstvo Željka Stanić

Ukupan kapital banaka u Federaciji BiH na kraju prošle godine iznosio je dvije milijarde i 100 milijuna maraka. Porastao je za 24 posto. Depoziti su porasli za osam posto i na kraju prošle godine dosegli su pet milijardi i 360 milijuna maraka. Banke su u 2011. godini plasirale 10, 4 milijarde maraka, od čega 70 posto gospodarstvu, a 28, 6 stanovništvu, što je, također, više nego godinu dana ranije. Ukupna aktiva banaka u FBiH na kraju prošle godine iznosila 15,2 milijarde maraka i veća je za 123 milijuna KM ili jedan posto u odnosu prethodnu godinu.

Većina banaka u inozemnom vlasništvu

Ekonomski analitičar prof dr. Franjo Ljubić kaže kako je uspjeh banaka u Federaciji BiH dijelom zasluga njihovog menadžmenta, ali i znatnim dijelom činjenice kako je većina banaka u Federaciji, u vlasništvu velikih europskih bankarskih grupacija.

„Uglavnom je riječ o stranim bankama koje posluju po pravilima i propisima po kojima posluju banke u njihovim zemljama i uglavnom su imale kvalitetne plasmane. Kamo sreće da ove pozitivne rezultate bankari mogu pretočiti u kredite s nižim kamatama, ali im tu objektivno trebaju pomoći i Vijeće ministara i entitetske vlasti, jer je za sniženje kamata potrebno stabilno političko okružje“, kaže dr. Ljubić.

On dodaje da se bankarstvo razvija, ali da nije dobro što istovremeno ne razvijaju i gospodarstvo. Po njegovom mišjenju, banke se i dalje mogu razvijati a da pri tom ne potiču gospodarstvo.

Tržište uređeno prije dolaska banaka

Zgrada banke UniCredit u Mostaru

S tržišnim aktive udjelom od 19,6% i ukupnim kapitalom od preko 432 milijuna KM UniCredit Grupa u Bosni i Hercegovini spada među vodeće banke na lokalnom tržištu.

Prije dolaska inozemnih banaka na tržište BiH, prije desetak godina, međunarodna je zajednica u Bosni i Hercegovini uspostavila odgovarajući zakonski okvir te regulatore tržišta entitetske agencije za bankarstvo. Zatim je uspostavila Cemtralnu banku BiH, na čije je čelo dovela stranca Pitera Nicola, te domaću valutu, čiji je tečaj fiksirala za euro, osiguravši time monetarnu stabilnost. Potom je nametnula zakon kojim je platni promet iz bivših zavoda za platni promet (ZAP) preseljen u banke. Uza sve to, kaže dr. Ljubić, banke, za razliku od drugih tvrtki, imaju i efikasne istrumente osiguranja, odnosno naplate svojih potraživanja.

„Ako se uđe u strukturu kredita, onda je jasno da se većina kredita daje stanovištvu. A kad se daje kredit onda postoje i jamci, a na drugoj strani možete pročitati koliko jamaca tuži svoje dužnike. Banke naplate svoja potraživanja, bez obzira što će biti s dužnikom“, kaže dr. Ljubić.

Financijski stručnjaci kažu kako banke, ako su se držale procedura, naplate više od 97 posto svojih potraživanja. Kad dužnik ne vraća kredit aktivira mu se hipoteka ili kredit prinudno vraća jamac. Prema statističkim podatcima, samo u Federaciji BiH oko 300.000 jamaca vraća tuđi kredit, a neki su zbog toga i digli ruku na sebe.

Autor: Milan Šutalo, Mostar

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva