Banka koja ne zarađuje na kamatama | Priča dana | DW | 28.02.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Banka koja ne zarađuje na kamatama

Svjetska financijska kriza uzdrmala je povjerenje u banke, jer je do krize dovela nezasitnost menadžera. U takvim vremenima se isplati pogledati kako posluju islamske banke. Njima je zabranjeno uzimati kamate.

default

Malezijka s kreditnom karticom

Bankarsko poslovanje bez kamata - na to se zacijelo namršti svaki zapadni bankar. Ali, bankari koji su muslimani moraju se držati toga načela. Jer, u Kuranu stoji: "Oni koji daju i uzimaju kamate, onaj koji svjedoči u takvom ugovoru, pa i onaj koji takav ugovor napiše - svi su oni grešnici, koji će na kraju krajeva završiti u paklenom ognju."

Bank in Dubai

Islamska banka u Dubaju

Ljudi su ipak dovitljivi


To zna i Zaid El-Mogadeddi, gospodarski stručnjak koji vodi Institute for Islamic Banking u Frankfurtu. Ali, on zna i da su ljudi dovitljivi. Pa i muslimanski vjernici mogu kupiti auto na kredit. Tako što ga zapravo kupi banka, pa ga proda svom klijentu. A on onda otplaćuje rate. "Na prvi pogled izgleda da se radi o triku. Ali, islamska ekonomija polazi od toga da novac nema stvarne vrijednosti, da je čisti instrument za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju: banka se brine za cirkulaciju novca. Ona sama sudjeluje u transakcijama. Tako se novac uvijek upotrebljava, da bi od njega koristi imalo nacionalno gospodarstvo."


Drugim riječima, prema islamskim kriterijima financijske ustanove su jače povezane s realnom privredom. Špekulacije s devizama, Hedge-fondovi, preprodaja kreditnih dugova kao kod američke hipotekarne krize - sve je to u islamu zabranjeno.


Jačanje islamskoga bankarstva

Islamische Bank in Malysia

Reklama malezijske islamske banke

I kod kršćana i židova je ranije bilo zabranjeno uzimati kamate. To se pokazuje na puno mjesta u Starom Zavjetu. Ali, s vremenom je zabrana olabavljena, a onda i potpuno ukinuta. Slično je u većini islamskih zemalja. I u njima postoji konvencionalni bankovni sustav uključujući i središnju banku koja određuje osnovne kamatne stope. Ali, islamsko bankovno poslovanje u posljednje vrijeme jača. S jedne strane jer je islamski fundamentalizam ojačao, osobito među mladim ljudima. A s druge strane, jer su se brojne islamske zemlje obogatile naftom, da ljudi ne znaju što s novcem.

Islamic banking info counter in Putrajaya, Malaysia

Informacijski štand islamske banke u Putrajayi u Maleziji

U Maleziji je islamsko bankarstvo jedna od najvećih grana na financijskom tržištu sa stopama rasta od 20 posto godišnje. Ne čudi da od toga žele profitirati i zapadne banke. Američka Citibanka bila je jedna od prvih koja je ponudila specijalne proizvode za islamsko tržište, u međuvremenu to čini i Deutsche Bank. Već desetak godina postoji i islamska inačica najvažnijih burzovnih indeksa - primjerice Dow-Jones-Islamic-Market-Index.


Zabranjene i investicije u duhan, alkohol, oružje


U islamu nije zabranjeno samo uzimanje i davanje kamata, nego i investicije u poduzeća koja zarađuju na prodaji duhana, alkohola i oružja ili koja su prezadužena. Prije nego što neki financijski proizvod izađe na islamsko financijsko tržište mora dobiti potvrdu da je u skladu sa šerijatskim pravom. Takvu potvrdu može dobiti od povjerenstva koje se sastoji od trojice islamskih teologa. Ali, nema puno teologa koji dobro poznaju i šerijatsko pravo i bankarski sustav.


Pa ipak, islamic banking može biti unosan posao i u Njemačkoj, primjerice ponuda životnih osiguranja koja će biti u skladu sa šerijatskim pravom. Jer, u Njemačkoj živi više od 3,5 milijuna muslimana. Njemačke štedionice su zato dale nalog za istraživanje želja muslimanskih klijenata.