1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Baltičko more sve važnije za transport ruskih energenata

Baltičko će more imati sve važniju ulogu pri izvozu ne samo nafte nego i plina.

default

Ruski naftovod koji prolazi kroz Bjelorusiju.

Sukob između Rusije i Bjelorusije zbog cijena nafte i cijena transporta je doduše okončan prije nekoliko tjedana, ali time nisu rješeni svi problemi vezani uz sigurnu isporuku ruske nafte zemljama zapadne Europe. Zbog najave vlade u Minsku kako će povećati cijene tranzita nafte kroz Bjelorusiju za jednu trećinu, ruska je vlada odlučila izgraditi nafotvod koji će transportirati naftu isključivo preko ruskog teritorija.

Ta je odluka vrlo skupa - između dvije i tri milijarde dolara - no neizbježna, smatraju stručnjaci. Rusko državno poduzećeTransneft, koje je nadležno za transport plina i nafte, planira izgradnju naftovoda preko Sibira do ruske luke Primorsk na Baltičkom moru. Šef Transnefta Semion Wainschtock :

"Već 12. veljače 900 stručnjaka će početi s točnim ispitivanjima tla kako bi mogli odrediti najbolju trasu naftovoda. Dakako da je to jako skupo, ali tada neće biti ovih rizika sa susjednim zemljama i u tom slučaju ne moramo plaćati tako visoke cijene za tranzit."

Time se dakako misli na Bjelorusiju. Novi naftovod, koji bi prolazio samo po ruskom teritoriju vodi izravno u luku Pirmorsk, odakle će se će se nafta za Europu dalje prevoziti brodovima. Kapacitet luke sjeverno od Sankt Petersburga, bi se sa 50 milijuna tona trebao povećati na 130 tona godišnje, što također znači veliku investiciju. Te planove podržava predsjednik Putin, koji je na svojoj nedavnoj godišnjoj konferenciji izjavio:

"Mi ćemo naravno tražiti izravne puteve i zbog toga ćemo izgraditi baltički naftovod. Osim toga ćemo naći nove mogućnosti za transporte naše nafte. Ja sam stoga podnio odgovarajući zahtjev, a Transneft već radi na proširenju naše luke Pirmorsk. Još jednom naglašavam - mi ćemo bitno smanjiti našu ovisnost od tranzitnih zemalja."

Visoka cijena tranzita

Rusija već sada plaća raznim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza 4 milijarde i 200 milijuna dolara za tranzit i to je puno previše, smatra Putin. Pri tome se treba računati i s time da se Rusiji stalno iznova mogu postavljati novi zahtjevi, jer je vlada u Minsku najavila kako namjerava cijene tranzita povisiti i do - preračunato - tri eura po toni nafte za 100 kilometara. To je zahtjev koje je Bjelorusija iznijela još na početku prijepora s Rusijom početkom ove godine. Na pritisak Moskve, Bjelorusija je tada morala povući taj zahtjev, no ta bi se zavrzlama mogla ponoviti. U nadležnim moskovskim ministarstvima tvrde kako se još ništa ne zna o novim cijenama tranzita, no oni još čekaju na dokumente iz Minska.

Svi putevi vode na Baltičko more

Baltičko će more imati očito sve važniju ulogu pri izvozu ruskih energenata - ne samo nafte nego i plina. Rusko - njemački plinovod ispod Baltika ne mogu dovesti u pitanje niti promjene u političkim odnosima, kao niti odredbe o ekološkim aspektima koje gospodarstvo treba uvažavati, ističe bivši savezni kancelar Gerhard Schroeder koji radi za projektantsku tvrtku Nord Stream. On se jučer obratio u Bruxellesu političarima, ističući značenje tog projekta za buduću opskrbu Europe energijom. Nord Stream navodi kako se tim plinovodom, koji transportira plin iz Sibira u Europu, može pokriti jednu četvrtinu europske potrebe za plinom do 2015. godine.

"Želimo jasno pokazati i pokazat ćemo jasno da taj plinoovd ne škodi ničijim interesima."

Izjavio je bivši kancelar i dodao kako se njime ne želi nikoga isključiti. Sve primjedbe protiv spornog transporta plina - bez obzira s koje strane stižu - ozbiljno će se razmotriti i obraditi uz maksimalnu transparentnost. "Mislim da ćemo sve primjedbe moći pojasniti."

..... bez obzira odnose li se na očuvanje okoliša ili pak na municiju i vojni otpad kojeg su Rusi nakon Drugog svjetskog rata jednostavno istovarivali u Baltičko more.

Trenutno se provjerava da li ovaj projekt, "težak" 12 milijardi eura, uvažava sve odredbe o očuvanju okoliša. Taj će posao biti dovršen do sredine godine, a tada će početi natječaji za konkretne radove.

Schroeder je izjavio kako će europske države do 2015. godine trebati uvoziti 200 milijardi kubika plina više nego sada. Plinovodom ispod Baltičkog mora transportirat će se samo jednu četvrtinu te količine. Schroederu je upućeno pitanje koliko ima smisla dovoditi se u još veću ovisnost od Rusije nego što je to sada slučaj, na što je on odgovorio: A koja je alternativa tome? Iran, Nigerija, Alžir, Libija ? Treba li tim zemaljma davati prednost? Na Rusiju se, vjeruje Schroeder, može osloniti:

"Rusija je isporučivala energente i u vrijeme hladnog rata i mi nikada nismo imali problema s isporukom i potpuno sam uvjeren u to kako problema nećemo imati ni u buduće," rekao je bivši njemački kancelar.