1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Baltički uzor

Latvija je 1. siječnja preuzela predsjedanje Europskom unijom, Litva je uvela euro. Jug Europe bi se mogao tu i tamo ugledati na sjever, smatra Christoph Hasselbach.

Italija je u šest mjeseci predsjedanja Europskom unijom u oči pala isključivo zbog jadikovki, neučinkovitosti i prebacivanja krivnje na druge. Vlada socijaldemokrata Mattea Renzija nije učinila ništa po pitanju prijeko potrebnih strukturnih reformi. Umjesto toga je Njemačku i ostale zemlje EU-a kojima je stalo do stabiliziranja situacije, okrivljavala da kroz pretjeranu politiku štednje guše europsko gospodarstvo.

Kad bi barem mogli ignorirati stabilizacijske kriterije i investirati, i to ako je ikako moguće na račun drugih, tada bi nam bilo mnogo bolje. To je čini se jedino što je Renzi u stanju poručiti javnosti. Kao da upravo ovakva politika nesputanog trošenja novca na račun nadolazećih generacija (što je trajalo desetljećima) nije dovela do problema s kojima se suočavamo danas. Italija, pored rekordera Grčke, se može „pohvaliti“ najvišim državnim zaduženjem unutar EU-a.

Prijeti stajanje na mjestu ili čak nazadovanje

I u jednom drugom segmentu postoje paralele s Grčkom. U Ateni nakon propalog izbora predsjednika države, prijete prijevremeni parlamentarni izbori na kojima bi pobjedu mogla odnijeti vlada koja bi mogla nositi ime Aleksisa Ciprasa. On je pak u slučaju pobjede već najavio kraj politike štednje. I njegova pobjeda je, ako je vjerovati ispitivanjima, više nego izvjesna. Što će se nakon toga dogoditi s međunarodnim fondom za spas Grčke, teškim preko 240 milijardi eura, ostaje otvorenim.

U Italiji situacija ipak nije tako dramatična. Na kraju krajeva, zemlja preživljava bez pomoći izvana. No nakon što je predsjednik Italije Giorgio Napolitano najavio povlačenje, Italiji, kojoj i inače ne manjka dugotrajnih političkih blokada, prijeti dugotrajna politička pat-situacija. Koju si Italija, ionako umorna od reformi, baš i ne može priuštiti.

Baltičkim zemljama nije ništa poklonjeno

Potpuno je drugačija situacija u dvije zemlje na sjeveru Europe koje se ovih dana nalaze u središtu pozornosti. Latvija je početkom godine preuzela predsjedanje Europskom unijom. A njezina susjeda Litva uvela euro. Zajedno s trećom baltičkom članicom, Estonijom sada je u sve tri države sjevera u upotrebi zajednička valuta. I to iako su mnogi na vrhuncu krize već otpisali baltičke EU članice.

Uvođenje eura moguće je zahvaljujući dugotrajnoj politici štednje, stabilnom proračunu i gospodarskim pokazateljima. No sve to skupa baltičkim zemljama nije palo s neba nego je rezultat stroge konsolidacijske politike. I to bez pomoći izvana. Danas ove zemlje stoje na stabilnim nogama. Žrtva se isplatila.

Upozorenja iz Berlina su poput crvene krpe

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach

Na vrhu liste prioriteta Latvijskog predsjedanja EU-om su stvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast. Za razliku od talijanskog recepta, Latvija temelj uspješne gospodarske politike vidi u povećanju stupnja konkurentnosti. I to bez diktata izvana.

Nasuprot tomu, Italija, Grčka ali i Francuska svaku opreznu opasku izvana na račun svoje fiskalne discipline, brzine provođenja reformi ili povećanja konkurentnosti doživljavaju kao nedozvoljeno uplitanje u unutarnje nadležnosti. I to prije svega kada upozorenja stižu iz Berlina. Na to vlade u Rimu, Ateni i Parizu često reagiraju vrlo osjetljivo. Baltičke zemlje su premale da bi im netko spočitavao pokušaj dominacije. No one vrše utjecaj kroz svoje pozitivno djelovanje. I upravo zbog toga su toliko važne za Europu.