1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Baltičke države i Slovenija namjeravaju 2007. uvesti euro

Nakon proširenja Europske unije, slijedi i širenje euro-zone, budući da su se sve nove članice EU-a obvezale da će jednoga dana uvesti euro, a nisu dogovorile nikakve posebne klauzule kao recimo Danci ili Britanci. Vodeću skupinu čine Slovenija, Litva i Estonija.

default

Sve tri zemlje žele uvesti euro već od 1. siječnja iduće godine. Slovenija pri tom ima najbolje izglede. Od ovog tjedna, trgovci tamo moraju cijene označiti i u eurima. Za Estoniju i Litvu, pak, plan uvođenja eura je vrlo nesiguran.

Još nije potpuno sigurno hoće li Estonija, kao što je planirano, zaista prijeći na euro od 1. sijecnja iduće godine. No, vec se sada tamo žestoko raspravlja o tome da bi Euro mogao dovesti do poskupljenja.

Andrus Alber, savjetnik predsjednika estonske Središnje banke kaže: "To je kao i svuda: u starim clanicama ljudi misle kako je Euro doveo do povećanja cijena. U novim zemljama misle da će isto tako dovesti do poskupljenja."

Ipak, nove zemlje mogu nauciti od starih: da npr. postoji razlika izmedu inflacije koja se osjeća i stvarnog razvoja cijena. Estonski stručnjaci upozoravaju da se konkretno odražavanje strahova zbog povišenja cijena podcjenjuje. Ti strahovi bi na koncu konca uistinu mogli dovesti do viših cijena, to je proročanstvo koji se samo od sebe ispunjava, kako kažu euroskepticni Britanci. Estonija je to već doživjela kod pristupa Europskoj uniji: sve novine su uoči pristupa izvještavale da će se cijena šecera višestruko povecati. Andrus Alber: "U to vrijeme se pola godine govorilo da ce se cijena šecera utrostruciti, jer je Estoniija tek trebala uvesti carinu. I upravo zato što su ljudi ocekivali visoke cijene, trgovici su uistinu mogli izuzetno visoko povecati cijene. Svi su govorili:"Pa to je bilo jasno!" i nitko se nije bunio."

Na kraju se cijena, baš kao što je bilo i predviđeno, utrostručila, šecer je u Estoniji čak skuplji nego u Finskoj. Zbog toga estonska Vlada pravi pritisak na domaće medije da u izvještajima još više ne potpiruje strahove zbog povišenja cijena. Anne Sulling, šefica projekta za uvodenje Eura pri estonskom Ministarstvu financija: "Poduzeli smo neke mjere: ustanova za zaštitu potrošaca promatrat će u vremenskim intervalima kako ce se razvijati cijene. Ona će takoder kontrolirati i je li dvostruka oznaka cijena u trgovinama uslijedila prema korektnom mjenjackom tečaju. Nadamo se da će neki supermarketi u odredenoj fazi prelaska na Euro suradivati i držati cijene na istoj razini. To bi i za njih bila dobra reklama, a ljudima bi smanjila strah od Eura."

Strah od malipulacije cijenama uzrokovanom uvodenjem Eura vrlo je rasprostranjen: od toga strahuju tri četvrtine gradana u novim zemljama EU-a, kaže EU-ov povjerenik za monetarnu politiku Joaqin Almunia. U litvanskom Parlamentu stoga se čak diskutiralo da se izdaju specijalni zakoni protiv trikova s cijenama pri uvodenju Eura. Slovenija se trenutno pouzdaje u osobito dugu fazu dvostrukog označavanja cijena: od nedavno, svi dućani i supermarketi moraju označiti cijene kako u tolarima, tako i u Eurima, deset mjeseci prije planiranog pristupa Euro-zoni. To bi trebalo trikove s cijenama uciniti transparentnima.

Za sada, medutim, još nije sigurno hoce li zaista sve tri zemlje- Slovenija, Litva i Estonija, kao što je planirano, smjeti uvesti Euro od 1. sijecnja.Obje balticke zemlje ukazuju na inflacijsku stopu, višu nego je dozvoljena maastriškim kriterijima stabilnosti.

To je posljedica postojanog visokog gospodarskog rasta na Baltiku, ali i viših cijena nafte, kako naglašava estonski savjetnik Nacionalne banke Ander: "Kod nas je udio nafte puno veci nego kod starih zemalja clanica, jer je njihov životni standard veci. Estonija leži puno sjevernije od Italije i Grcke, stoga treba opcenito više nafte."

Trenutno popuštanje napetosti na tržištu nafte budi pak nadu da ce inflacija do jeseni ponovo oslabiti u smjeru prosjeka Europske unije. Što se tice ostalih kriterija za prijam, tri vodeca kandidata za prijema u Euro-zonu dobro stoje: Estonija, npr.vec pet godina zaredom ima višak u državnom proracunu. S obzirom na gospodarsku snagu ona ima najmanje državno zaduženje od svih clanica EU-a. Kod vecih novaka u Europskoj uniji, financijska disciplina je slicno nedostatna kao i kod nekih starih clanica. Stoga je prijam Madarske u Euro-zonu daleka buducnost, a Poljska se pak dosad opdupire uopce objaviti termin za pistup Euro-zoni.