Balkanska „slobodna trgovačka zona“

Trgovački odnosi zemalja jugoistočne Europe trenutno su regulirani s preko 30 međudržavnih ugovora. To je noćna mora za svakog stranog investitora. Premijeri zemalja iz regije na dvodnevnom sastanku Bukureštu s predstavnicima Europske unije pregovaraju o proširenju CEFTA-ine „zone slobodne trgovine“ čime bi se znatno olakšalo poslovanje među članicama. Sporazum bi trebao stupiti na snagu već iduće godine. U Bukureštu je načinjen odlučujući korak u pretvaranju Balkana u jednu jedinstvenu zonu slobodne trgovine. Time bi se trebalo zaobići puno sada postojećih biroktratskih barijera. U gospodarstvu jugoistočne Europe skriva se puno potencijala, smatra austrijski premijer i predsjedavajući Europskog vijeća, Wolfgang Schüssel: „Više od dvije trećine svoje vanjske trgovine te zemlje obavljaju sa zemljama Europske unije. To pokazuje koje se sve mogućnosti kriju u trgovini između zemalja jugoistoka Europe; osobito u manjim poduzećima koje u regiji stvaraju nova radna mjesta». Zona slobodne trgovine prostirala bi se od Crnog do Jadranskog mora, a članice bi bile sve zemlje koje još nisu ušle u EU, znači sve bivše jugoslavenske republike i Kosovo. On nje bi sve zemlje bi trebale profitirati, i gospodarski i politički.

No, nisu svi šefovi vlada koji su stigli u Bukurešt oduševljeni idejom o takvoj zoni. Hrvatska se boji uskrsnuća «nove Jugoslavije», a i Makedonija je distancirana. Prisutne su bojazni da bi iz zone slobodne trgovine brzo mogla nastati «čekaonica Europske unije». Schüssel opominje da su na putu u Uniju potrebne i pozitivne vijesti iz regije: „Novo definiranje slike jugoistočne Europe je politički važan proces, ali važne su i bolne reforme u pojedinim zemljama. Ništa nije tako teško promijeniti kao predrasude.“

O zoni slobodne trgovine idućeg će mjeseca početi rasprava na razini stručnjaka. Sporazumom bi se trebao omogućiti bescarinski uvoz i izvoz industrijskih roba. Olakšice ne bi trebale vrijediti za poljoprivredne proizvode.