1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

«Balkanizacija» Iberskog poluotoka

Žitelji Katalonije na referendumu su se izjasnili za veću samostalnost te pokrajine na sjeveroistoku Španjolske. Reforma autonomije prihvaćena je s nešto manje od 75 posto glasova birača. No, plebiscitu se nije odazvalo ni pola svih građana s pravom glasa.

Katalonija ubuduće samostalna država?

Katalonija ubuduće samostalna država?

Veličanstvena je to pobjeda, ali se nameće pitanje kakva je stvarna korist od nje. Tvorce novoga katalonskog ustava u neugodnu situaciju najviše dovodi činjenica da je na referendum izašlo manje od 50 posto birača. Španjolski premijer, socijalist José Luis Rodriguez Zapatero, mjesecima je Katalonce nastojao pridobiti za svoju, blažu verziju tog dokumenta. No, za šefa Vlade na kraju je bio važan jedino ishod glasovanja: «Mislim da bismo se trebali naviknuti na demokratsku odgovornost i poštivanje ustavnih pravila. Ovaj je referendum našao potvrdu u golemoj većini.»
Novim statutom o autonomiji najbogatija je i gospodarski najsnažnija španjolska pokrajina stekla znatno veću samostalnost. Tako će ubuduće za sebe moći zadržati veći dio poreznih prihoda, smjeti će izdavati radne dozvole doseljenicima, a pripast će joj i posebna prava u pravosuđu. Osim toga, zastava i himna ponijet će obilježje «nacionalnih simbola», a dodatno će biti osnažena i uloga katalonskoga kao «materinjeg jezika».

«Početak kraja» jedinstvene Španjolske

Već i u tim ustupcima konzervativna oporba vidi «početak kraja» jedinstva španjolske države, zbog čega se izjasnila protiv statuta o autonomiji. Unatoč referendumskome porazu, predsjednik Narodne stranke Mariano Rajoy zaprijetio je ustavnom tužbom: «Ova će operacija dokrajčiti španjolski ustavni poredak i zbog toga mora biti zaustavljena. Nitko ju ne želi, nitko ju nije tražio niti itko zna kamo će nas ona odvesti, a uz to šteti i općem interesu.»
Lijevo usmjereni katalonski republikanci, čiji je dugoročni cilj potpuna neovisnost pokrajine, drugi su veliki gubitnici referenduma. Kako bi objasnila poražavajuće nizak odziv birača, glasnogovornica stranke morala se poslužiti vrlo složenom aritmetikom: «Polazeći od ukupnog broja stanovnika, tek je svaki treći glasovao ‹za› statut, naš najviši zakon. Stoga sve stranke moraju razmisliti o slabome odzivu birača, jer – negdje smo se prevarili.»

Poticaj reformskom procesu?

Loš odziv birača stručnjaci za proučavanje javnog mišljenja tumače dvogodišnjim sporenjem političkih stranaka oko statuta o autonomiji, tijekom kojega je došlo čak i do raspada vladajuće koalicije u Kataloniji, koju su činili socijalisti, zeleni i lijevi republikanci. Stoga većini Katalonaca očito nije bilo stalo do korištenja njihova demokratskoga prava. «Čovjek ne mora biti ‹za› neku stranku ili čak njezin član, ali mora birati, ako želi da doše do pomaka u njegovom smislu», veli jedna prolaznica.
Do pomaka bi sada trebalo doći prije svega u reformskom procesu, kojim Vlada u Madridu želi osnažiti autonomne pokrajine, ali istodobno i popraviti njihov odnos prema središnjoj vlasti, kaže premijer Zapatero: «Proces državnog preobražaja, kroz koji upravo prolazimo, zbližava vlast i građane, integrirajući ih u zajednički projekt Španjolske.» S kakvim posljedicama – objasnio je još iste večeri nakon referenduma katalonski šef Vlade Pasqual Maragall: «Katalonija se sada osjeća puno ugodnije i bolje shvaćeno od strane pluralističke Španjolske, koja će i dalje ostvarivati napredak.»