1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Balkan: jedni sve bliže EU-u, drugi sve dalje

I EU-u i Balkanu je jasno da će do novog proširenja EU-a proći puno vremena, smatraju u Centru za europsku politiku u Bruxellesu. Upozoravaju na potrebu da se obje strane angažiraju oko toga.

Iako će evropski dužnosnici redom reći da je proširenje EU-a jedna od najuspješnijih europskih politika i da europski projekt nije završen bez Balkana u Uniji, analitičari upozoravaju da motor integracija gubi svoju snagu i to alarmantnom brzinom. Poslije ulaska Hrvatske kroz „nikad uža“ vrata EU-a, na Balkanu se počela formirati slika tzv „dvobrzinskog proširenja“. Prvu skupinu, onih koji „idu naprijed“, čine Crna Gora, Srbija i Albanija, dok su u „pozadini“ BiH, Makedonija i Kosovo. U Centru za europsku politiku (EPC) ovaj trend vide kao jedan od ključnih problema eurointegracijskog procesa:

Priprema proslave ulaska Hrvatske u EU na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Hrvatska je ušla u EU kroz "nikad uža vrata"

„Ako se ovakav trend nastavi neće postojati perspektiva za pozitivan natjecateljski pritisak između ove dvije skupine niti među zemljama u skupini koja zaostaje“, kaže u razgovoru za DW Corina Stratulat analitičarka EPC-a i koordinator Balkanskog foruma: "Dok prva skupina napreduje, druga čak ide u suprotnom smjeru, nazaduje, što se posebno odnosi na BiH i Makedoniju. Ni one zemlje koje zaostaju ne mogu da se okrenu jedna drugoj i nađu inspiraciju da krenu naprijed jer su im situacije toliko različite.“

Tko vodi proces proširenja?

Dok još ostaje da se vidi hoće li se proširenje nastaviti i dalje oblikovati u „dvije brzine“, što nije optimističan scenarij prema riječima Stratulatove, ono što predstavlja drugi problem i što jest već faktičko stanje stvari jest tzv „nacionalizacija procesa proširenja“. Sve više Vijeće EU-a, a na Europska komisija, vodi proces proširenja, postavlja uvjete i kriterije. To se pogotovo odnosi na Njemačku i njezin Bundestag koji je preuzeo gotovo ključnu ulogu u ocjenjivanju progresa u regiji:

„Može se reći da je na ovaj način proces proširenja inkluzivniji i demokratičniji, jer se pitaju nacionalni parlamenti zemalja članica, ali tu postoji rizik pretjeranog miješanja s tehnokratskim procedurama i česte blokade. Proces je tako često usporen ne samo zbog problema u regiji Balkana već zbog prepreka koje se prave u zemljama članicama. To proces proširenje čini nepredvidivim i utječe na njegovu vjerodostojnost“, objašnjava Stratulat.

Što konkretno znače poruke iz Bruxellesa?

Treći ključni problem eurointegracija na Balkanu vidi se u retorici EU-a. U Centru za europsku politiku kažu da EU „govori sve prave stvari“, kao što su „inzistiranje na promociji demokracije“ ili „ želja za prosperitetom u regiji“. „Sve su to dobri ciljevi, ali što to konkretno znači za život ljudi u regiji?“, pita Korina Stratulat u svom posljednjem izvještaju o politici proširenja EU-a na Balkanu:

Zemljovid nekih zemalja jugoistočne Europe preko kojeg su europske zvjezdice

Zemlje jugositočne Europe su se podielile u dvije skupine. Jedne se približavaju, druge udaljavaju od EU-a

„Važno je da se postave konkretni ciljevi koji će značiti konkretnu razliku u životima ljudi na Balkanu i koji će, na terenu, demonstrirati vrijednosti proširenja i integracija EU-a. Važno je da proširenje postane prvi izbor ljudi i da zemlje ostanu zainteresirane i iskreno nastave putem k EU-u.“

Kako održati proces proširenja?

U Centru za europsku politiku u Bruxellesu ukazuju da bi zemlje zapadnog Balkana brže napredovale na svom europskom putu kada bi mogle premostiti razlike na svojim putevima k EU-u i nađu zajedničke lekcije i međusobnu inspiraciju. Istovremeno, postoji i potreba da zemlje članice EU-a budu svjesne međusobne zavisnosti i u izazovima i u mogućnostima koje EU ima s Balkanom i kao takve budu više angažirane, ne samo Njemačka, potpomognuta Velikom Britanijom, već svih 28 članica, u samom procesu proširenja. S druge strane, od EU-a se očekuje da angažira sve zemlje aspirante za članstvo, bez obzira na njihov stupanj integracije, u konkretnim poslovima, koje će imati odraz na život ljudi na Balkanu, kao što je transport, energija ili obrazovanje:

„Potrebno je da se nađe način da se i regija Balkana, ali i EU drže angažiranim i vezanim za proces proširenja. Jasno je da će proteći dosta vremena do sljedećeg ulaska u EU. Nije pitanje hoće li ga biti, već kada i kako i Balkan i EU održati aktivnim i zainteresiranim za ovaj proces“, zaključuje Corina Stratulat iz centra za europsku politiku u razgovoru za DW.

Preporuka uredništva