1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Balkan je za Erdogana pregovaračka masa“

Turska na Balkanu nema moć koliku bi Erdogan volio imati, kaže Erdoan Shipoli, kosovski stručnjak sa Sveučilišta Georgetown. U slučaju da moraju birati, političke elite na Balkanu i dalje će birati EU.

DW: Kakvi su ciljevi Turske na Balkanu?

Erdoan Shipoli: Povijesno su turske institucije, poput vojske ili državne administracije, uvijek bile povezane s Balkanom jer su ga vidjele kao put prema Europi. Ali posljednjih godina, tijekom Erdoganove ere, Ankara je počela promatrati Balkan kao prostor koji se može iskoristiti kao pregovaračka masa. Erdoganova vlast želi povećati utjecaj u balkanskim društvima investicijama i podrškom određenim organizacijama civilnog društva tako da sutra može reći Europi: „Mi imamo utjecaj na Balkanu, pred vašim vratima, i time vas možemo ucjenjivati."

Dakle Erdogan misli da će preko Balkana moći utjecati na europsku politiku?

Da, barem tako on misli. Ali ja ne mislim da je on sposoban za to. Kada je u pitanju politički utjecaj na Kosovu, u Albaniji i Bosni i Hercegovini, Turska definitivno jest važan regionalni igrač, ali samo do stupnja u kojem se njezina politika ne kosi s politikom EU-a. Jer glavni cilj balkanskim zemljama jest ulazak u EU. Dugo godina je to bio i cilj Turske. Sada, kada se Turska od toga udaljava, opada i njezin utjecaj na Balkanu.

Koliki je zapravo politički utjecaj Ankare na tu regiju?

Kada se radi o prostoru bivše Jugoslavije, najjači utjecaj je u Bosni, a slijede Makedonija i Kosovo, pa zatim Albanija. Naravno, bolji su trgovinski odnosi s Bugarskom, kao i komunikacija s tamošnjom turskom zajednicom nego s turskom zajednicom, na primjer, na Kosovu. U stvarnosti politički utjecaj Turske na Balkanu nije onoliki kolikim ga Turska predstavlja. Jedini način da taj utjecaj zaista naraste jest da EU prekrši obećanje da će surađivati s balkanskim zemljama. U suprotnom, ako moraju birati, balkanske zemlje će uvijek stati na stranu Europe i neće žaliti za Turskom.

Ipak mnogi ljudi u Bosni, ali i druge muslimanske zajednice, promatraju Erdogana kao neku vrstu velikog brata. Nedavno je Erdogan iskoristio masakr u Srebrenici kao ilustraciju da Europa navodno mrzi muslimane dok se on predstavlja kao njihov zaštitnik. Koliko u tome ima originalnosti, a koliko politikantstva?

Erdoan Shipoli (erdoan.com)

Erdoan Shipoli

On to radi za domaću upotrebu. Naravno, bosanski muslimani gaje simpatije prema Turskoj jer su im Turska i neke druge muslimanske zemlje pomogle tijekom rata prije nego što su to učinili EU i Sjedinjene Države. Na Kosovu to nije bio slučaj, pa kosovski Albanci i ne vide Tursku kao velikog brata. Pa ipak, iako Erdogan i njegova zemlja nemaju moć da zaista utječu na Balkan, on je majstor da okrene narativ u svoju korist. Koristi masakr iz Srebrenice da dokaže kako je Turskoj stalo do muslimana i to će mu donijeti dosta glasova jer ne treba izgubiti iz vida da ima mnogo Turaka s bosanskim, bugarskim i albanskim korijenima koji tradicionalno ne podržavaju Erdogana. Na ovaj način on pokušava pridobiti njihove glasove na referendumu tako što pokazuje da se bori za Balkan – u ovom slučaju protiv Nizozemske zbog Srebrenice.

Što Turska čini da poveća svoj utjecaj? Nakon propalog puča, mnoge turske institucije na Balkanu potpale su pod sumnju.

Od puča Erdoganova vlada pokušava pojačati pritisak na vlasti balkanskih zemalja, posebno kada se radi o Gülenovom pokretu. Ali u tome nema previše uspjeha. Vidimo da u Makedoniji i Bugarskoj pokušava napraviti vlastite političke stranke, a da u drugim zemljama pokušava iskoristiti one već etablirane koje kontroliraju njegovi bliski suradnici. Pokušava pokrenuti svoje ljude, lojalne, one koji su studirali u Turskoj i za koje se zna da spadaju u Erdoganov kružok. Ono što mene brine je što jača utjecaj u nekim organizacijama civilnog društva. Recimo Turska razvojna agencija investira, organizira putovanja u Tursku i slično. Tu moramo načiniti razliku između Turske i konkretne Erdoganove vlade. Jer glavni cilj te vlade nije jačanje utjecaja Turske, već jačanje Erdoganovog osobnog utjecaja i popularnosti. Znamo da organiziraju skupove i nađu nekoliko ljudi po Prizrenu, Skopju ili Novom Pazaru, daju im plakate s Erdoganovim likom kako bi simulirali da on svuda ima podršku.

Koliko daleko je Ankara spremna ići? Treba li očekivati destabilizaciju Balkana i podršku novom valu nacionalizma ili čak militarizacije?

Ne vjerujem. Turskoj nije u interesu da sigurnosna situacija na Balkanu bude nestabilna jer bi onda ta zemlja bila kompletno okružena nestabilnim regijama. Ali dio odgovornosti je i na državama EU-a koje trebaju ohrabriti Balkan i ne dozvoliti da padne u ruke Erdoganu.

Dr. Erdoan Shipoli je gostujući istraživač Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanja na Sveučilištu Georgetown. Ovaj stručnjak rođen na Kosovu posebno se bavi istraživanjem konflikata, islamom i Balkanom.

Preporuka uredništva