1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Balkan – energetsko crpilište Europe?

Snaga vjetra i vode, toplina Sunca i Zemljine utrobe blagodati su kojima izdašno raspolažu gotovo sve zemlje jugoistočne Europe. No, njihov je energetski potencijal tamo (još uvijek) nedovoljno ili nikako iskorišten.

default

Riznica obnovljivih izvora energije

Razvojnim mogućnostima regije u gospodarenju obnovljivim izvorima energije bavila se međunarodna konferencija, što je u organizaciji njemačkog Instituta za europske poslove proteklih dana održana u Wolfsburgu. Prvi takav skup krajem prošle godine u Ljubljani bio je posvećen crpljenju energije iz biološkog otpada i ratarskih kultura poput uljane repice, te s tim u svezi novim perspektivama za poljoprivrednike. I ovoga se puta na konferenciji okupilo osamdesetak visokih vladinih dužnosnika, znanstvenika i gospodarstvenika iz 20 zemalja, među njima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Sonnenenergie

Struja, toplina, svjetlo... Univerzalna energija Sunca

Energija, ekonomija, ekologija – trokut je unutar kojega osviješteni narodi grade svoju industrijsku budućnost. Poglavito se korištenjem obnovljivih izvora smanjuje ovisnost o (najčešće uvoznim) fosilnim gorivima, potiče gospodarski rast i doprinosi očuvanju okoliša. A upravo zemlje jugoistočne Europe takoreći «pucaju» od snage vode i vjetra ili se doslovno «žare» od topline Sunca i Zemljine utrobe.

Zakonski okvir – preduvjet ulaganja

«Gotovo da nema velike regije u Europi s tako idealnim uvjetima da ubuduće sebe u najvećoj mjeri samostalno opskrbljuje energijom, a određene djelove i izvozi», smatra voditelj Instituta za europske poslove iz Düsseldorfa, profesor Jürgen Gramke, dodajući: «Zavirimo li u budućnost, u idućih 15 godina, uvjeren sam da ćemo Balkan promatrati kao energetsko središte Europe. Zvuči čudno, ali tamo se poklapa sve što je potrebno za buduću inteligentnu mješavinu energenata.»

BdT Raps Feld bei Eckernförde

Uljana repica – energija s oranice

Uvjet je, kaže Gramke, da države regije, uz potporu Europske unije, ako još nisu, hitno pravno urede taj privredni sektor. «Dosadašnji su rezultati ohrabrujući», ocjenjuje dopredsjednik vojvođanske vlade Tihomir Simić: «Sada, u posljednjih nekoliko godina, novi zakoni o energetici u svim zemljama koje su prošle kroz tranziciju stvaraju pretpostavke za pokretanje poslovnih inicijativa koje bi omogućile implementaciju novih tehnologija u okviru korištenja obnovljivih izvora energije, ali istodobno i stjecanje dobiti.»

Najbolje iskorišten vodeni potencijal

Posvuda su, naime, pred dovršetkom ili su već stupili na snagu propisi o izgradnji kapaciteta, otkupu struje i goriva od privatnih ponuđača, energetskoj učinkovitosti i investicijskim poticajima. Oni su nužni kako bi se otvorio put domaćim i stranim ulagačima. Mnogi potencijali regije su još u cijelosti neiskorišteni ili zanemarivim postotkom sudjeluju u energetskim bilancama država na Balkanu.

Erneuerbare Energie - Wasserkraft

Veliki potencijali malih hidroelektrana

«Cilj je da udio obnovljivih izvora energije do 2010. godine bude 5,75 posto u skladu s Protokolom iz Kyota», podsjeća hrvatski stručnjak za razvoj projekata Dario Luketa. No, ta se računica ne odnosi na vodeni potencijal koji je na području bivše Jugoslavije iskorišten solidno, ali još uvijek daleko ispod mogućnosti. Tek u zadnje vrijeme na rijekama od Vardara do Save «niču» brojne manje hidroelektrane. Posebno daleko je otišla Bosna i Hercegovina koja struje ima i za izvoz.

«Poplava» malih hidroelektrana

«Već je podignuto nekoliko desetaka manjih hidroelektrana koje generiraju 25 megavata. Trenutno se radi na oko 30 do 40 projekata. Inače je utvrđena mogućnost za više stotina, da ne kažem tisuća takvih pogona, naravno kada se razviju i primijene nove tehnologije», poručuje dopredsjednik Vanjskotrgovačke komore BiH Mahir Hadžiahmetović. Pozitivnih pomaka, premda u manjem opsegu, ima i na drugim područjima. Tako se «Hrvatska trenutno razvija na dva načina. Jedno su polja vjetroelektrana koje imamo duž Dalmacije, a drugo su investicije u tvornice za proizvodnju biodizela», kaže Dario Luketa.

Windräder in der Wüste

«A vitar puše, nek samo puše...»

Pogoni za proizvodnju biodizela su, doduše, trenutni hit gotovo posvuda u regiji zbog potrebe da se zadovolje odredbe Protokola iz Kyota i Europske unije, ali države s tog prostora ne zanemaruju niti druge svoje prednosti i posebnosti. «Pedesetak geotermalnih izvora u Vojvodini omogućuje ne samo korištenje te energije za grijanje stanova i naselja, već i za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje», ističe dopredsjednik vlade u Novom Sadu, Tihomir Simić.

Regija u lovu na investitore

Povjerenik makedonske vlade za regulaciju energetskog tržišta Vladko Gavrilov napominje: «Objavili smo javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje koncesija za gradnju 60 malih hidroelektrana i proizvodnju električne energije s pojedinačnom snagom od pet megavata. Namjeravamo investirati u izgradnju vjetroelektrana sa snagom od dva puta 50 megavata. Imamo namjeru izgraditi i dva pogona za proizvodnju električne energije iz biomase s kapacitetom od dva puta 7,5 megavata. U završnoj fazi je i izgradnja pogona za proizvodnju biodizela u vlasništvu privatne tvrtke.»

Biomasse, Strom aus Schilf

Struja s otpadišta: biomasa

Crnogorski ministar gospodarstva Branimir Gvozdenović, pak, objavljuje: «Već smo planirali četiri farme vjetrogeneratora ukupne snage nešto oko 20 megavata i očekujemo da ćemo do kraja ove godine također organizirati tržišnu utakmicu gdje će se prijaviti zainteresirani partneri za te projekte.» A njih bi, dojam je nakon predstavljanja i rasprave na konferenciji u Wolfsburgu, ubuduće moglo biti sve više.