1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bajiću treći mandat, dijaspora još na čekanju

Sabor je većinom glasova Mladena Bajića imenovao glavnim državnim odvjetnikom i u trećem mandatu. A HDZ i opozicija nastavljaju pregovore o izjašnjavanju Hrvata izvan zemlje no, čini se, bez napretka.

Soba za čekanje

O dijaspori još se pregovara

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor: "Ne treba mijenjati dobitni tim"

S 83 glasa za, jednim protiv i 36 suzdržanih Mladen Bajić je nakon osam godina dobio još četiri godine na dužnosti glavnog državnog odvjetnika. Očekivano, jer su HDZ i njihovi koalicijski partneri Bajiću najavili potporu. U prilog Bajićevu ostanku na dosadašnjoj dužnosti predsjednica vlade Jadranka Kosor navela je kako ne treba mijenjati dobitni tim, osobito u trenutku kada se zahuktala borba protiv korupcije. Navela je i pohvale glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza na Bajićev račun. Opozicija Bajića ne smatra dobrim rješenjem, jer je u proteklih osam godina jedino dosljedno iskazivao snishodljivost prema vlasti.

Nije došlo ni do suglasnosti o biračkom pravu Hrvata izvan zemlje. Najprije su o tom problemu u četiri oka razgovarali predsjednici HDZ-a i SDP-a Jadanka Kosor i Zoran Milanović. Prvom SDP-ovcu nije prihvatljiv samo dogovor o fiksnoj kvoti za tzv. dijasporu, već traži jasno definiranje mjesta za izjašnjavanje izvandomovinskih Hrvata.

Ne bježimo od kvota, rekao je Milanović dodajući: “…pod uvjetom da se glasuje u hrvatskim veleposlanstvim i konzulatima. To je preduvjet. To je pitanje načela. S obzirom da nisam čuo nikakav konkretan prijedlog, o tome nismo razgovarali.“

Glavno pitanje: uređivanje biračkih popisa

Zoran Milanović

Zoran Milanović

Predsjednica Vlade i HDZ-a potom je razgovarala s čelnicima ostalih opozicijskih stranaka. Iako je ovaj krug pregovora zasad propao svi i dalje nastoje doći do prihvatljivog rješenje, kako bi se ustavne promjene izglasale, a potom krenulo i donošenje još jednog seta zakona iz europske pravne stečevine. One su potrebne zbog zaključenja pregovora s Unijom. Prema neslužbenim izjavama, HDZ opoziciji predlaže fiksne kvote saborskih zastupnika za dijasporu.

Odnosno, glasovima izvandomovinskih Hrvata uvijek bi se birao isti broj zastupnika, neovisno o broju izašlih na birališta, tako da odaziv ne bi bio presudan za konačan ishod.

Za opoziciju glavno pitanje je uređivanje biračkih popisa i Zakon o prebivalištu. Milanović je nakon susreta s Kosor naglasio kako nitko ne predlaže nikakva radikalna rješenje, poput onih da se dijaspori ospori pravo glasa. A i o sustavu socijalnih davanja za Hrvate u Bosni i Hercegovini spremni su razgovarati.

“Svjesni smo problema u kojima se Hrvati u BiH nalaze i problema s prijavom prebivališta i problema koji za te naše ljude mogu nastati ako se odjednom striktno krene primjenjivati Zakon o prebivalištu. Sve to imamo na umu i na srcu. Ali reda mora biti, a ovo što trenutno imamo je nered i to je naš glavi motiv. Nikakva trgovina kvotama“, izjavio je Milanović.

Možda je prekasno za sprječavanje?

Tri upitnika

I sada...

Iako se zasad izbjegava otvaranje osjetljivog pitanja o davanjima za BiH Hrvate iz hrvatskog državnog budžeta, očito će i ta tema doći na red. Opće je uvjerenje analitičara i novinskih komentatora da će BiH Hrvati i dalje ostati moneta za politička potkusurivanja u Hrvatskoj. Jer, iako opozicija tvrdi kako cilj novog Zakona o prebivalištu nije ukidanje njihovih socijalnih prava, Zakon predviđa znatno strožije kontrole te lakše brisanje iz evidencije prebivališta, a time i ostvarenja socijalnih prava.

Kakve će dugoročne posljedice imati takva politika koja Hrvate u BiH čvrsto veže i za ekonomsku i za političku “ruku“ Hrvatske, hoće li svesti Hrvate u BiH na manjinu, a potom postupno dovesti i do potpunog pražnjenja tog prostora od Hrvata - o tome već godinama nitko u Hrvatskoj ozbiljno ne promišlja i vjerojatno je već prekasno za sprječavanje tog scenarija.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva