1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Azijsko gospodarstvo pred promjenama

Azijsko gospodarstvo raste mnogo brže nego europsko. No ono bi moglo rasti još brže kada bi azijske sile međusobno surađivale.

Šangaj

Šangaj

Sve što stimulira međunarodnu robnu razmjenu je dobro. To je poruka koju neprestano ponavljaju Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodni monetarni fond (IWF) i Svjetska banka. Razvojem trgovine u Aziji, čiji volumen se od 2000. utrostručio, mogao bi biti zadovoljan i Naojuki Šinohara, jedan od zamjenika predsjednice IWF-a Christine Lagarde. No on to ipak nije. Jer ako se malo bolje pogleda na oblik trgovine unutar Azije, na svjetlo izlazi činjenica da se radi isključivo o međuproizvodima, npr. o pojedinim komponentama za računala koja se proizvode posvuda po Aziji, a koja se sklapaju u Kini. To je još uvijek dio globalnog dostavljačkog lanca kojem Azija zahvaljuje svoj dugogodišnji gospodarski rast: jeftina proizvodnja za zapadna tržišta.

Potraga za novim tržištima

No taj trend se trenutno mijenja. "Dosad je proizvodnja u Aziji u potpunosti ovisila o potražnji sa Zapada. Sada azijske tvrtke pojačano razvijaju i proizvode za azijska tržišta. I tvrtke sa Zapada se okreću rastućem azijskom tržištu", kaže Andrew Sheng, predsjednik Global Institute iz Hong Konga. "Krivac" za ovaj trend je rastući azijski srednji stalež. No azijska gospodarstva pojačano traže i nova tržišta. "Azija sada trguje i s Afrikom, Latinskom Amerikom i arapskim zemljama. Jedino zato je naša trgovinska bilanca još uvijek pozitivna. Da se oslanjamo samo na kriznu Europu i SAD ne bi bilo tako", kaže Zeti Akhtar Aziz, šefica Središnje banke Malezije. Trgovina s tzv. rastućim ekonomskim silama diljem svijeta raste.

Prepreke za male i srednje poduzetnike

No i zemlje unutar azijske regije bi mogle bolje međusobno trgovati. Najveća prepreka tomu je sva sila regionalnih dogovora i sporazuma. Oni doduše ukidaju neke dosadašnje trgovinske barijere, ali istodobno blokiraju i daljnji razvoj trgovine. "Velika količina ugovora na neki način isključuje male i srednje poduzetnike i to moramo spriječiti", kaže indonezijska ministrica turizma i kreativnoga gospodarstva Mari Pangestu. I dok je dosad uglavnom proizvodni sektor skrbio za rast azijskog gospodarstva u budućnosti se ovaj prostor želi pojačano okretati uslužnom sektoru. Sada uslužni sektor u Kini sudjeluje s 40 posto u ukupnom gospodarskom učinku. U zemljama zapada je sa 75 posto taj udio gotovo dvostruko veći.

3D-tiskač

3D-tiskač - proizvodnja budućnosti

Razlozi za lagano odmicanje od proizvodnog sektora leže i u prognozama. "Doći će do promjena koje si ne možemo ni zamisliti. Azija se mora oprostiti od predodžbe da je proizvodni pogon Zapada. Jer protiv sve bržeg razvoja i primjene robotike i 3D-tiskača su i azijski radnici bespomoćni", zaključuje Andrew Sheng.