1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Autori nisu samo ugroženi u Kini i u Siriji, već i u Europi"

Povodom Međunarodnog dana uhićenih pisaca, PEN klub upozorava na demokratske deficite u Europi. Još je teža situacija u ostatku svijeta gdje se položaj nepodobnih autora sve više pogoršava i postaje sve opasniji.

Od 1980. godine Međunarodni klub pisaca (PEN – poets, essayists, novelist), podsjeća svakog 15. studenog na sudbine autora i novinara koji se nalaze u zatvorima, koji su uhićeni, progonjeni ili ubijeni. Samo u prvoj polovici 2012. godine diljem svijeta smrtno je stradalo sveukupno 25 pisaca i novinara samo zbog toga što su obavljali svoj posao. No, njihovi životi nisu samo ugroženi u Kini ili u Siriji. I u mnogim drugim zemljama su pisci kao i novinari izloženi svakodnevnom proganjanju i opasnostima.

Sascha Feuchert

Sascha Feuchert

Ovim povodom Deutsche Welle razgovarao je sa zamjenikom predsjednika PEN kluba Njemačke, Saschom Feuchertom:

Vaša organizacija povom Međunarodnog dana uhićenih pisaca upozorava na smanjenje demokracije u Europi. Zašto?

U Europi trenutno postoje dva žarišta: jedno je sigurno Turska. Tamo već mjesecima primjećujemo pomanjkanje slobode izražavanja mišljenja. Trenutno se Turska na međunarodnoj ljestvici zemalja koje najviše proganjaju pisce nalazi pri vrhu. Druga zemlja koja nam u Europi zadaje brige je Mađarska. Tamo doduše postoji jedna demokratska vlada, no usprkos tome su mjere koje se tamo poduzimaju sve drugo samo ne demokratske. Dakle, problem slobodnog izražavanja mišljenja nije samo nešto što postoji u Aziji ili Africi već i ispred naših vrata.

Da li prema Vašem mišljenju političari u Europi poduzimaju premalo po ovom pitanju? Mađarska je ipak članica Europske unije.

EU prema mom mišljenju čini premalo. Loša situacija u Mađarskoj se doduše tematizira, no pritisak bi trebao postati još jači. Po ovom pitanju postoji još mnogo prostora za djelovanje, upravo zato što je Mađarska članica EU-a.

Jesu li Vam poznati konkretni slučajevi proganjanja pisaca u Mađarskoj ili u Turskoj?

Da, prije svega iz Turske. Tamo se često progone kurdski pisci; oni koji primjerice govore o genocidu. U Mađarskoj je prije riječ o sveopćoj društvenoj klimi u zemlji koju truje sama vlada. U međuvremenu je već došlo do toga da se neki autori ne usuđuju više izlaziti pred javnost.

U kolikoj mjeri se situacija za progonjene pisce i novinare diljem svijeta u posljednjim godinama promijenila – ne samo u Europi već i izvan nje?

Bilanca je zastrašujuća. Ako pogledamo statistike PEN kluba, uočit ćemo da je u prvoj polovici 2012. godine diljem svijeta ubijeno 25 autora i novinara, 155 je uhićeno, 56 su doživjeli prijetnje dok ih je 70 bilo izloženo mučenju. Polazimo od toga da je ovim brojkama obuhvaćen tek mali dio. Novi fenomen je da se sloboda mišljenja ne potiskuje samo od strane vlada već i od strane raznih nedržavnih grupacija. U Meksiku primjerice mafija proganja, ubija i spriječava novinare i autore pri obavljaju njihovog posla.

Liu Xiaobo

Liu Xiaobo

I u Kini postoje još uvijek jako veliki problemi. Najpoznatiji pisac Kine se trenutno nalazi u zatvoru. To je dobitnik Nobelove nagrade za mir, Liu Xiaobo. Nama čak nije ni poznato gdje se on točno nalazi. U sklopu našeg programa „Writers in exile“ („Pisci u egzilu“), u okviru kojeg svake godine dodijeljujemo pet stipendija i neku vrstu azila u Njemačkoj, ove smo godine doveli jednog novinara iz Sirije. On je u svojoj zemlji bio mučen i bilo je potrebno mnogo truda dok nije uspio izaći iz zemlje.

U Siriji i u drugim arapskim zemljama dogodile su se u posljednje vrijeme mnoge akcije putem interneta, primjerice preko socijalnih mreža poput Facebook-a, s ciljem informiranja javnosti o sudbinama pojedinih pisaca. Pomažu li ovakve akcije?

Svaki oblik iznošenja situacije u javnost je koristan. I mi smo od ove godine zastupljeni i na Facebook-u i na Twitter-u. Primjetili smo da su naše aktivnosti na ovim mrežama primjećene. Osim toga, to je i jedan od načina gdje svaki pojedinac može izraziti svoju solidarsnost s autorima diljem svijeta. Izaći u javnost je zapravo jedino što mi možemo učiniti. Naime, privući svjetsku pažnju je nešto što diktatorski sustavi ne podnose. A za poneke autore popularnost u inozemstvu može čak biti i jedna vrsta životnog osiguranja.

Kako Vi ocijenjujete utjecaj PEN kluba? Koliko ovaj klub može učiniti?

Vjerujem da možemo štošta učiniti. Mi se jako trudimo, kao što sam rekao, javnost informirati o situaciji. Osobno se nalazimo u kontaktu s uhićenim autorima a na raspolaganju nam stoji i spomenuti program „Writers in exile“. No, usprkos tome, moj prethodnik Dirk Sager jer uvijek rekao kako se zadaća PEN kluba može usporediti s „košuljom prekratkih rukava“. U svakom slučaju željeli bismo imati još više utjecaja. Mislim da je PEN posljednjih godina izgubio na značaju. U prošlosti smo učinili greške. Primjerice, predugo smo čekali dok se nismo priključili na socijalne mreže na internetu. No, usprkos tome mislim da je PEN još uvijek važan i da naš rad u svakom slučaju ima smisla.

Sascha Feuchert je germanist i predaje na Sveučilištu Justus Liebig u Gießenu. Od svibnja 2012. godine nalazi se na funkciji zamjenika predsjednika PEN-a Njemačke. Razgovor s njime je vodio Jan Bruck.

Preporuka uredništva