1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Autor "Pekinškog olimpijskog gnijezda" se predstavlja Njemačkoj

Ai Weiwei postao je sinonimom za jednu drugu, modernu i demokratsku Kinu. Nakon Olimpijskih igara u Pekingu koje je bilo u znaku njegovog "Gnijezda", ovaj umjetnik postao je poznat i izvan usko specijaliziranih krugova.

Ai Weiwei

Ai Weiwei - trn u oko pekinških vlasti

Posljednji put kada je svratio u Njemačku Ai Weiwei nije došao sam. Njega je slijedilo 1001 Kinez kao dio projekta "Bajka" u sklopu kojeg je 1001 Aiov sunarodnjak 2007. došao na Documentu kako bi iznio svoje viđenje zemlje u kojoj boravi. Ovaj put Ai Weiwei je došao bez sunarodnjaka, ali s gomilom radova koji će izloženi u minhenskoj Haus der Kunst ispričati priču o Kini koja je sve samo ne vesela kako to sugeriraju nasmiješene drvene maske kojima kinski uredi za promidžbu turizma privlače goste željne egzotike i zemlje koja je upravo proslavila 60. godišnjicu postojanja.

Boravak u bolnici - podsjednik na kinesku policiju

Olympia 2008 Olympiastadion in Peking bei Nacht

"Gnijezdo" proslavilo Ai Weiweija

Kineska gorka stvarnost vidljiva je i na samom umjetniku koji nakon svog autorskog rješenja za Pekinški olimpijski stadion, "Pekinško gnijezdo", na sebe privlači pažnju globalne kreativne elite. Naime, od teške operacije glave je proteklo tek nekoliko tjedana. Ai Weiwei se tijekom pripreme izložbe žalio na žestoke glavobolje a nakon pregleda je zaklučeno da su uzrok zdravstvenim tegobama ugrušci u mozgu. Tako je kreativni proces kineski umjetnik morao prekinuti hitnom operacijom i boravkom u minhenskoj klinici Großhadern. I ova epizoda pokauje koliko je Kina daleko od onoga što se na Zapadu naziva "modernom demokracijom". Naime ozlijede glave Ai Weiwei zadobio je nakon što ga je policija u kineskoj pokrajin Sečuan premlatila jer je zajedno sa skupinom suradnika branio one koji su pokušali dokazati kako je za mnogobroje žrtve potresa u toj pokrajini, kriva država zbog politike neadketvane gradnje škola. I na samoj izložbi u minhenskoj Haus der Kunst, koja ostaje otvorena do 17. siječnja sljedeće godine, potres i mnogobrojne malodobne žrtve igraju ulogu. Dječjim školskim torbama Ai Weiwei ukazuje na veliki broj žrtava u Sečuanu kojih vjerojatno ne bi bilo bez korupcije lokalnih vlasti i nepridržavanja propisa prilikom gradnje škola.

Za vlast neugodan umjetnik

Ai Weiwei auf der dokumenta 12

1001 stolac za 1001 Kineza - Ai Weiwei na Documenti 12

No ne samo žrtve potresa i ožiljak na umjetnikovoj glavi svjedoče o još uvijek slabašnim nogama na kojima stoji kineska demokracija. Dijelovi stupova i inventara porušenih hramova, kao i krhotine uništenog porculana iz carske Kine svjedoče o kasnim odjecima kineske "Kulturne revolucije" i još uvijek vrlo aktivnog državnog aparata. Izložba sugestivnog naziva "So sorry" tako se otvoreno obračunava s postupcima aktualnih vlasti u Pekingu. Otvaranjem izložbe samo dva dana uoči otvaranja ovogodišnjeg Frankfurtskg sajma knjige čiji je gost-domaćin ove godine upravo Kina, Ai Weiwei želi privući pažnju na jedan drugi aspekt kinske umjetnosti. Ne one koja izlaz iz svoje domvoine uspijeva jedino zahvaljjući blagonaklonosti državnog cenzora nego one kojoj izlaz iz Kine uspjeva na temelju kvalitete.

Autor: N.Kreizer/Die Welt

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva