1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Austrijska književna zvijezda Thomas Glavinic u Vip Jazz klubu

Jerko Bakotin13. lipnja 2012

Književni festival Krokodil ove se godine, osim u Beogradu, prvi put održava i u Zagrebu. U Vipp jazz klubu nastupaju, između ostalih, Zoran Ferić, Damir Avdić, Sreten Ugričić te austrijska zvijezda Thomas Glavinic.

https://p.dw.com/p/15DOM
Foto: picture-alliance/Bildarchiv

Na prvoj večeri književnog festivala Krokodil večeras (13.6) nastupa ukupno osmero pisaca iz nekoliko europskih zemalja. Ovo je prvi put da se Krokodil, čiji je naziv, inače, kratica od „Književno regionalno okupljanje koje otklanja dosadu i letargiju“, održava i u Zagrebu, naime, njegova su prethodna izdanja, uz povremena gostovanja, bila isključivo u Beogradu. Publika će tako imati prilike čuti autore kao što su Zoran Ferić, nedavno smijenjeni direktor Narodne biblioteke Srbije Sreten Ugričić, Damir Avdić – zahvaljujući svojim glazbenim performansima poznat i kao „bosanski Psiho“, Andres Barba iz Španjolske, Thomas Glavinic iz Austrije te Joerg Albrecht i Daniela Seel iz Njemačke.

Thomas Glavinic
Glavinicev roman "To sam ja" ("Das bin doch ich") 2007. godine ušao je u finale nagrade Deutsches Buchpreis, "njemačkog Bookera"Foto: picture-alliance/ dpa

Osim njih, nastupa i talijanski bend Arbe Garbe. Naredna dva dana festival seli u srbijansku prijestolnicu, točnije u Amfiteatar ispred Muzeja istorije Jugoslavije, gdje nastupa četvero autora iz Hrvatske: Igor Štiks, Slavenka Drakulić, Edo Popović i Tea Tulić, dok od ostalih možemo izdvojiti Vladimira Pištala i Laslu Vegela. Jedan od stalnih ljudi iz Krokodilove ekipe, voditelj Kruno Lokotar, kaže kako se od samog početka nastojalo da festival dođe i u Zagreb. Osim toga, usporedio je Krokodil s nekadašnjim vrlo uspješnim Festivalom alternativne književnosti.

Hrvatski autori izazivaju interes u Beogradu

"Ove godine konačno smo uspjeli sklopiti financijsku konstrukciju nužnu da dođemo i u Zagreb. Što se FAK-a tiče, upravo su njegova atmosfera i uspjeh bili jedan od razloga da krenemo u ovaj projekt. No, Krokodil se u puno većoj mjeri koristi videom i audiom, uz preciznu režiju. No, s druge strane, pazimo i na ljudsku dimenziju, pa se i te kako cijene improvizacije, koje su izuzetno važne u pridobivanju publike", rekao je urednik zagrebačke izdavačke kuće „Algoritam“ Kruno Lokotar. Dodao je da za festival vlada i te kakav interes te da očekuje prepuni Vip jazz klub.

"Thomas Glavinic, porijeklom s naših prostora, u Austriji je mega-zvijezda, a prisutan je, naravno, i u Njemačkoj. Ove godine pokrovitelj nam je EUNIC cluster Hrvatska, u koji su uključene razne europske zemlje, pa je i to donekle utjecalo na koncept. Osim toga, dolazi i Andrej Nikolaidis, kojega nismo službeno najavljivali. Hrvatskih autora bit će više u Beogradu, jer smo pretpostavljali da će tamošnjoj publici biti zanimljiviji", zaključio je naš sugovornik.            

Igor Štiks osvojio je niz književnih nagrada, baš kao i kazališna predstava rađena prema njegovom romanu "Elijahova stolica"
Igor Štiks osvojio je niz književnih nagrada, baš kao i kazališna predstava rađena prema njegovom romanu "Elijahova stolica"Foto: picture-alliance/dpa

Izuzetno informirana publika

Jedan od direktora festivala, srbijanski pisac i novinar Vladimir Arsenijević, čije su kolumne u posljednje vrijeme sve prisutnije u hrvatskim medijima, kaže da je ideja putovanja dio koncepta festivala: "Već smo 2009. nastupili na pulskom sajmu knjiga, imali smo prezentacije u Ljubljani i Inđiji te prošle godine na festivalu u Lepizigu, na kojem je Srbija bila takozvana „zemlja u fokusu“. Želimo i dalje nastupati gdje god postoji zainteresirana publika. Inače, koncepcijski želimo imati stvarno šarolik festival koji nadilazi generacijske, političke i sve druge vrste isključivosti. Kada je o izboru autora riječ, postoji samo jedna poveznica, a to je visoka kvaliteta njihove književnosti, rekao je on.

Što se tiče veze između književnih scena zemalja u regiji, Arsenijević kaže: "Faza u kojoj se sada nalazimo traje još od 2000. godine, kada je konačno ponovno bila omogućena međusobna komunikacija. Neki od procesa koji se događaju su globalni, na primjer, prilično gubljenje snage književnosti u javnom prostoru i rapidni nestanak onoga što smo zvali književnom publikom. Sada se posvuda radi o maloj, ali izuzetno dobro informiranoj publici, dok najveći i glavni dio javnosti uopće za književnost nije zainteresiran".

"To za posljedicu ima da mi zapravo osjećamo ravnopravnost s publikom, nemamo je čime iznenaditi, nego jednostavno omogućujemo zainteresiranima da, na primjer, vide Sretena Ugričića u Zagrebu ili Zorana Ferića u Beogradu, zaključio je Arsenijević.