Auf Wiedersehen Christianu Schwarz-Schillingu

Schwarz-Schilling je već prije nekoliko mjeseci najavio povlačenje nakon što su mu Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i SAD predbacili da je previše popustljiv u obnašanju svoje dužnosti. Schwarz-Schilling je u Sarajevo stigao u veljači prošle godine. Bilo je planirano da on bude posljednji međunarodni «nadziratelj» BiH i sam je govorio kako će na kraju svog mandata ukinuti položaj Visokog predstavnika, a više odgovornosti prebaciti na političare BiH. No, kritike su posljednjih mjeseci bivale sve glasnije, i iz same Bosne i Hercegovine, ali i iz inozemstva. Voditelj ureda Međunarodne krizne skupine u Sarajevu, Senad Slatina, smatra da Schwarz-Schilling nije ispunio sva očekivanja: «Njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu možemo smatrati jednom etapom u povijesti zemlje, etapu koja je prouzročila mnogo nestabilnosti. Jednostavno je bilo puno kriznih situacija, u kojima je on nužno morao reagirati, ali nije reagirao. A ako je reagirao onda samo izuzetno blago.»

«Bosanci nisu učinili ništa...»

Christian Schwarz-Schilling je mišljenja da se u BiH, unatoč svim kritikama, u protekloj godini puno toga promijenilo, i to nabolje: «Porez na dodanu vrijednost je veliki uspjeh. Imao puno više poreznih prihoda nego što smo očekivali. Pitanje sporazuma CEFTA-e o slobodnoj trgovini u srednoj Europi riješeno je u korist BiH. U pregovorima oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji tehnička strana pregovora je funkcionirala izvanredno, a bosanska vladina delegacija je bila iznenađujuće dobra. Europska komisija je bila impresionirana kako su profesionalno pregovori bili vođeni.» Schwarz-Schilling priznaje da je njegovo djelovanje godinu dana palo u sjenu unutarbosanskih predizbornih sukoba. Zbog toga se, kaže on, nisu ni mogle provesti sve reforme: «Bosanci nisu učinili ništa kako bi doista napredovali u planu provođenja reformi. Prošlog sam svibnja u parlamentu održao govor kojim sam predložio osam zakona, i od kojih parlament nije izglasao niti jedan jedini.»

Bonnske ovlasti kamen spoticanja

Povod kritika upućenih Schwarz-Schillingu prije svega je njegov plan ukidanja takozvanih Bonnskih ovlasti. Te ovlasti međunarodnom predstavniku daju pravo otpuštanja bosansko-hercegovačkih političara i zabranjivanja njihovog političkog djelovanja Schwarz-Schilling, kažu kritičari, te je ovlasti smatrao suvišnima i nikada ih nije ni koristio. To je predstavnicima bosanskih Srba otvorilo prostor za plasiranje ideja i rada na podjeli zemlji. Nedavno je, primjerice, premijer manjeg dijela bosansko-hercegovačke federacije Milorad Dodik zaustavio važne reforme i čak je javno zaprijetio da će se Republika Srpska odvojiti od Bosne i Hercegovine. Schwarz-Schilling je od samog početka trebao provoditi sasvim drugačiju strategiju, smatra stručnjak za područje Balkana, Erich Rathfelder: «On je počeo kao čovjek koji je želio pogurati proces pomirenja, imao je dobre namjere. Po mom je mišljenju imao pogrešnu strategiju jer je od početka govorio da je zadaća Visokog predstavnika da preda moć lokalnim institucijama.»

Rathfelder: moramo završiti posao

Bosanski političari još uvijek ne mogu preuzeti puno odgovornost za političku budućnost zemlje. To je i dalje zadatak međunarodne zajednice, smatra Rathfelder: «Mi, i pri tome mislim na međunarodnu zajednicu moramo završiti posao u BiH. To znači da reforma ustavnog poretka mora biti takva da uopće može funkcionirati. To ne bi smjeli prepustiti ljudima koji su dio struktura koje se principijelno protive ideji jedinstvene Bosne i Hercegovine.» Mandat Schwarz-Schillinga završava 30. lipnja, no dužnost Visokog predstavnika, na kojoj će se nalaziti Slovak Lajčak, postojat će još godinu dana. Od 2008. na njegovo će mjesto stupiti izaslanik Europske unije.