1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Atomski terorizam kuca na vrata

48 šefova vlada i zemalja svijeta nalazi se trenutno u Washingtonu kako bi raspravljali o atomskom oružju. Domaćin Barack Obama pokušava nagovoriti svijet na borbu protiv nuklearnog terorizma.

Predsjednik Barack Obama s nekim od sudionika konferencije

Predsjednik Barack Obama s nekim od sudionika konferencije

U Washingtonu vlada izvanredno stanje, a mjere sigurnosti su ogromne. Na poziv predsjendika Obame u grad je stiglo 48 šefova vlada i zemalja iz cijeloga svijeta. Oni će tamo dva dana (12./13.4.) raspravljati o tome kako se može izbjeći da nuklearno oružje dospije u ruke terorista.

Scenarij iz filmova katastrofa

Procjenjuje se kako diljem svijeta ima oko 1.600 visoko obogaćenog materijala. Uz to još i oko 500 tona plutonija. Već samo nekoliko grama je dovoljno za teroristički napad, čije bi posljedice bile mnogo pogubnije od onih nakon napada na podzemnu željeznicu u Londonu ili napada od 11. rujna. Na tisuće ljudi bi bilo mrtvo ili ozračeno, a mjesto napada još bar deset godina radioaktivno. Scenariji koji su se u najboljem slučaju razmatrali za filmove katastrofa, sada će biti uistinu secirani u političkim diskusijama.

Grafika sa svjetskim nuklearnim arsenalima

Svjetski nuklearni arsenali

Obama je uoči ovog sastanka vrlo direktno upozorio na opasnost ukoliko se nuklearnog oružja dočešaju teroristi. "Kad bi do takve eksplozije ikad došlo u New Yorku, Londonu ili Johannesburgu, posljedice po gospodarstvo, politiku i sigurnost bile bi nesagledive", bile su njegove riječi.

Sovjetsko atomsko oružje na crnom tržištu

Od raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990. svako malo se čulo o slučajevima krijumčarenja atomskog oružja. Rusija ima najveći broj atomskih glava u svijetu. Kad je nakon okončanja utrke u naoružanju razmontirano na tisuće komada sovjetskog atomskog oružja, mnogi su dijelovi jednostavno nestali. Jedan bivši sovjetski savjetnik za sigurnost tvrdi kako nedostaje oko 250 komada oružja. Čak su nestale i neke "kofer-autobombe".

Probno lansiranje projektila srednjeg dometa na nepoznatoj lokaciji Pakistanu 16.11. 2006.

Probno lansiranje projektila srednjeg dometa na nepoznatoj lokaciji u Pakistanu 16.11. 2006.

Od onda svijetom kruži puno više radioaktivnog materijala. UN-ova agencija za atomsku energiju (IAEA) je između 1993. i 2008. zabilježila 1.562 slučajeva u kojima je ukraden ili "nestao" radioaktivni materijal. Broj slučajeva o kojima se ne zna vjerojatno je znatno veći.

Osim toga, atomska postrojenja i prostori za skladištenje radioaktivnih materijala su u mnogim zemljama, a prije svega u bivšem SSSR-u, slabo čuvana. Tako lopovi mogu lako doći do radioaktivnih materijala."Taj je materijal lako krijumčariti i teško otkriti", kaže profesor s Harvardskog sveučilišta Matthew Bunn.

Pod vremenskim pritiskom

Upravo zbog toga Obama vrši pritisak. On želi u ponedjeljak i utorak razraditi konkretne planove o tome kako zaštititi nuklearni materijal, tako da ne dođe u krive ruke.

Shakti 1, jedno od četiri mjesta za nukelarane testove u Indiji

Shakti 1, jedno od četiri mjesta za nukelarane testove u Indiji

Obamin cilj: u sljedeće četiri godine ne samo da treba bolje zaštititi atomska postrojenja i skladišta, već se i aktivnije početi boriti s krijumčarima ovakvog oružja. Američki predsjednik sada pokušava svijet uvjeriti koliko je stanje ozbiljno. Uz službene atomske sile: Veliku Britaniju, Rusiju, Kinu i Francusku koje su potpisale Sporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja, na sastanak su pozvane i zemlje koje su i same uz pomoć krijumčarenja atomskog oružja dospjele na naslovnice novina. Na primjer Nigerija, Saudijska Arabija, Brazil ili Filipini. Za pregovaračkim stolom sjede i dva ljuta neprijatelja i nuklearne sile Indija i Pakistan, koje nisu potpisale Sporazum o zabrani.

Atomske bombe po želji

Pakistan predstavlja poseban problem za diplomate. Tamo su ekstremne islamske grupacije vrlo snažne. Otac pakistanskog atomskog programa Abdul Qadeer Khan je navodno Iranu, Libiji i Sjevernoj Koreji prodao važne inforamcije o izgradnji atomske bombe.

Koliko je siguran ovaj svijet?

Koliko je siguran ovaj svijet?

Jedno je sigurno: planove o izgradnji atomske bombe zemlje prodaju jedna drugoj i tako zarađuju milijarde. Tako npr. Saudijska Arabija nije atomska sila, ali može se u svakom trenutku osloniti na Pakistan. Pakistan ja pak svoje informacije dobio iz Nizozemske, u kojoj je Qadeer Khan kao mladić radio u jednom atomskom postrojenju. Stručnjaci ipak pretpostvalju da su izgledi da teroristi već negdje grade atomsku bombu mali. Ali u stanju su u bilo kojem trenutku kupiti takvo što i još mogu birati i veličinu.

U Washington nisu pozvane Sjeverna Koreja i Iran, zemlje koje obje odbijaju međunarodnu kontrolu i suradnju. Na Obamin poziv nije se odazvao samo izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Odnosi između SAD-a i Izraela trenutno su napeti. Osim toga, Netanyahu se boji da bi islamske zemlje na ovom sastanku mogle vršiti pritisak na njega. Jer Izrael, koji je praktički već atomska sila, još i danas odbija kontrolu svog oružja.

Autorica: Anna Kuhn-Osius / S. Kobešćak

Odg. urednica: Marijana Ljubičić