1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Astronomi se vraćaju Mjesecu

Istraživanje Mjeseca ponovo dospijeva u središte pozornosti europskih astronoma. Sinoć je prvo europsko svemirsko vozilo SMART-1 ušlo u putanju oko Mjeseca na visini od oko 5000 kilometara. Za oko dva mjeseca SMART će doseći planiranu putanju na kojoj će provesti pola godine.

Svemirska sonda SMART-1 na putanji oko Mjeseca

Svemirska sonda SMART-1 na putanji oko Mjeseca

Važnost ovoga projekta nije samo u spoznajama koje æe sonda SMART-1 donijeti o Mjesecu, nego i u novom pogonskom motoru. Po prvi put je za jedno svemirsko vozilo upotrijebljen ionski pogonski motor. Motor radi na plemeniti plin i elektriènu struju koja nastaje ionizacijom plina. O izdržljivosti motora govori podatak da je prilikom transporta sonde prema mjesecu u proteklih 14 mjeseci radio više od 3700 sati, a vozilo je za to vrijeme prevalilo 84 milijuna kilometara. Motor je uz to funkcionirao puno uèinkovitije nego što se procjenjivalo, pa je i sonda do mjeseca stigla èetiri mjeseca ranije.

Za razliku od letova prema mjesecu 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeæa SMART-1 je najprije u rujnu 2003. bio lansiran na jednu putanju oko Zemlje. Odatle se sonda morala takorekuæ vlastitom snagom pokretati prema mjesecu. Neobièno dugo putovanje poslužilo je i za testiranje ionskog pogonskog motora koji bi trebao služiti za buduæa svemirska putovanja prema puno daljim planetima. Prilikom putovanja SMART-a testiraju se i druge nove tehnologije, primjerice komunikacija sa Zemljom uz pomoæ lasera ili postrojenje za potpuno automatsku navigaciju svemirskih brodova.

Za prvo kruženje oko mjeseca europska svemirska sonda treba 129 sati, ali æe se to vrijeme postupno smanjivati. Kad doðe na predviðenu putanju, kojom æe Mjesec obilaziti na visini izmeðu 300 i 3000 kilometara, za jedno okruženje trebat æe joj samo pet sati.

Tijekom kruženja sonde kompletan Mjesec æe biti fotografiran vrlo preciznim specijalnim kamerama. Radarski ureðaji i spektrometri æe dokumentirati mineralni i kemijski sastav Mjeseèeve površine. Europska svemirska agencija ESA nada se da æe definitivno biti razjašnjeno i pitanje postojanja vode na Mjesecu. Pretpostavlja se, naime, da u kraterima u blizini polova ima leda.

30 godina nakon završetka amerièkog programa istraživanja Mjeseca pod imenom Apollo ESA je startala novu fazu. A prema navodima znanstvenika u iduæih pet godina pozornost prema mjesecu usmjerit æe i japanski, kineski, indijski i amerièki struènjaci. To bi moglo dovesti do stvaranja prvog trajnog svemirskog laboratorija na Mjesecu. (dpa, AP)