1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Assange – pet godina zarobljeništva

Sedmog prosinca 2010. Julian Assange se predao londonskoj policiji. Švedska traži njegovo izručenje zbog dvojbenih optužbi za silovanje. Assange se i danas nalazi u azilu u ekvadorskom veleposlanstvu.

Wikileaks živi - još uvijek. Ta internet-platforma je 3. prosinca objavila tajne dokumente o pregovorima u vezi s trgovinskim sporazumom TiSA između SAD-a, Europske unije i još 22 države. Julian Assange, osnivač i glasnogovornik Wikileaksa, to objavljivanje je dočekao u azilu u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. Tamo je bio i kada su sredinom studenoga objavljena otkrića o Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu TPP, a i kada je objavljeno oko 60.000 depeša iz diplomatske službe Saudijske Arabije u lipnju.

Od lipnja 2012. Assange je u zgradi ekvadorskog veleposlanstva, a lišen je slobode prije pet godina, kada se predao engleskoj policiji. Švedska je izdala nalog za njegovim uhićenjem i traži njegovo izručenje.

Predistražni postupak traje pet godina

Sudska drama počela je kada su se dvije žene jednog petka popodne u kolovozu 2010. zajedno obratile štokholmskoj policiji, nakon što su ustanovile da je Assange imao spolni odnos i s jednom i s drugom. Htjele su doznati kako ga mogu prisiliti na HIV-test. Kada su, nekoliko sati kasnije, napustile policijsku postaju, pokrenut je istražni postupak protiv Assangea – zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja. Državna odvjetnica u Stockholmu nije željela pokretati istragu jer početna sumnja nije bila dovoljna za to. A onda je jedna druga državna odvjetnica – u Göteborgu – ipak preuzela slučaj.

Naočale povećavaju napisani tekst

Wikileaks ne prestaje objavljivati stvari koje vlade skrivaju od javnosti

Slučaj je godinama bio u predistražnoj fazi. Do danas nije podignuta optužnica! Nalog za uhićenje je formalno izdan da bi Assange bio prebačen u Švedsku kako bi tamo mogao biti saslušan. Švedska odbija dati jamstvo da Assange neće biti izručen SAD-u.

Brige zbog mogućeg izručenja SAD-u

Mogućnost da bude izručen najveća je Assangeova briga. On se zbog toga prije tri godine sklonio u veleposlanstvo Ekvadora – nakon što su iscrpljene sve pravne mogućnosti da se spriječi mogućnost tog izručenja. A ona nije samo proizvod paranoje. SAD je žestoko reagirao na otkrića Wikileaksa iz 2010. Objavljivanje ratnih dnevnika iz Afganistana i Iraka te posebno depeša američkih veleposlanstava, pokazalo je svijetu novu – i ne baš privlačnu – sliku američkih aktivnosti.

Washington je pobjesnio. Američki političari su javno tražili ubojstvo Assangea. To se događalo u vrijeme besprimjerno žestokog postupanja protiv zviždača, ali i protiv onih koji im pomažu da objave tajne informacije.

Publicista i novinar Charles Glass je u intervjuu za DW naglasio da je vlada Baracka Obame pokrenula sudske postupke protiv više novinara nego sve ranije vlade zajedno: „Oni primjenjuju Zakon protiv špijunaže iz 1917. godine – ne da bi progonili špijune, već da bi tužili novinare koji su otkrili što je sve učinila Obamina vlada kada je riječ o mučenju, ubijanju i otmicama osumnjičenih svuda u svijetu“, kaže Glass. To mišljenje dijeli i Matthias Spielkamp, član uprave organizacije Reporteri bez granica: „Vidimo da zviždače progone upornije i agresivnije nego ikad.“

Bradley Manning

Bradley Manning je zbog dostavljanja informacija Wikileaksu osuđen na 35 godina zatvora

Ograničavanje slobode medija

Spielkamp smatra da su različiti pokušaji američke vlade da spriječi daljnje objavljivanje dokumenata Wikileaksa – ograničavanje slobode medija. Reporteri bez granica prenose da je koncern Amazon, pod pritiskom američke vlade, uskratio Wikileaksu korištenje servera, a platforma PayPal prestala je prosljeđivati novac koji je uplaćivan u korist Wikileaksa. Spielkamp se protivi i tvrdnji da je Wikileaks objavljivanjem dokumenata ugrozio živote ljudi: „To nikada nije dokazano, ali se stalno iznova tvrdi.“

Ima li sve to veze s postupanjem švedskog pravosuđa? To se ne može jasno dokazati. Kelnski stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas smatra da je korektnost kaznenog postupka dovedena u pitanje. Njegova kritika se odnosi prije svega na švedsko državno odvjetništvo: „Assange do sada nije saslušan u Velikoj Britaniji. Ako imamo u vidu da je švedsko pravosuđe samo prošle godine 44 puta saslušalo optužene ili svjedoke u inozemstvu, onda je čudno to što u slučaju Assangea takva mogućnost dugo nije ni razmatrana, a zatim je odbačena iz nekih formalnih razloga.“

„To stvara mjesta sumnji da švedskim vlastima nije ni stalo da saslušaju Assangea u Londonu“, kaže stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas.

Preporuka uredništva