1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Arktik bez leda, Zemlja sve toplija...

Studije Instituta Maxa Plancka pouzdano dokazuju da se klima na Zemlji mijenja jače nego ikada. Zemlja se tako brzo zagrijava, da bi se do kraja stoljeća mogao otopiti led na Sjevernom polu. Temperatura Zemlje će do 2100. porasti za četiri stupnja, a razina mora za 30 centimetara.

Led se zbog klimatskih promjena otapa i na Arktiku.

Led se zbog klimatskih promjena otapa i na Arktiku.

Klimatske promjene su do sada već prešle veliki put: od početka industrijskog doba temperatura na površini Zemlje je u prosjeku porasla za 0,7 stupnjeva Celzijevih. Kada se dostigne granica od dva stupnja, znanstvenici govore o kritičnom stanju. Hans-Joachim Schellenhuber, direktor Instituta za istraživanje klimatskih promjena u Potsdamu: „Trenutno je cilj spriječiti povišenja temperature za više od dva stupnja. Ukoliko pređemo tu granicu, globalne štete su tako velike, da ih mi uopće nećemo moći obuzdati.“

Istraživači klimatskih promjena su nedavno predstavili rezultate novih simulacija razvoja klime u 21. stoljeću, što su ih bili naručili Ujedinjeni narodi, te razočarano zaključili da „trenutno nema izgleda da će cilj biti ostvaren“.

Arktik najteže pogođen

To su riječi Ericha Röcknera s hamburškog Instituta Maxa Plancka za meteorologiju. Klimatske simulacije je on zajedno sa svojim kolegama proveo u 15 centara diljem svijeta. Rezultati njemačkih istraživača su već poznati: prema njima se ne može očekivati da će porast temperature biti samo umjeren: „Prema našim rezultatima, to su otprilike četiri stupnja, nešto malo više od četiri na kraju ovog stoljeća i u najboljem slučaju samo 2,5 stupnja. Najteže je pogođen Arktik, gdje bi se temperatura u prosjeku mogla popeti i za deset stupnjeva. Razlog je jednostavan: dio leda se otapa, a kada više nema hladnog morskog leda, voda postaje relativno topla i tako se mogu objasniti te velike očekivane temperaturne razlike.“

I najoptimističniji scenario zabrinjava

Znanstvenici s Instituta Maxa Plancka su u simulator klimatskih promjena unijeli tri različita scenarija. Najoptimističniji je polazio od pretpostavke da će industrijske zemlje ispuniti protokol iz Kyota i barem za nekoliko postotaka smanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Čak i u tom slučaju, ukoliko se može vjerovati istraživačima, temperatura Zemlje će rasti, i to za više od 1,3 stupnja do kraja stoljeća.

Zbog toga rastu brige da bi kritična granica od dva stupnja vrlo brzo mogla biti dosegnuta. Što nam u tom slučaju prijeti? Taj porast, uzmemo li ga kao globalnu središnju vrijednost, bio bi poguban za Grenland. Cjelokupni ledeni oklop tog otoka bi se počeo otapati i taj proces bi bio nezaustavljiv. Još prije grenlandskog mogao bi se otopiti led na zapadu Antarktika. Takvi procesi, doduše, traju nekoliko stoljeća, no nakon što se sav taj led otopi, razina mora bi u svijetu mogla porasti za nekoliko metara.

Obnovljive umjesto fosilnih energija?

Porast temperature Zemlje mogao bi imati fatalne posljedice i na podvodni svijet. Zbog sve veće količine ugljičnog dioksida, od kojeg jedan dio završava i u oceanima, još u ovom stoljeću bi mogli nestati slatkovodni koraljni grebeni, morski krastavci i neke vrste morskih puževa. Među autorima koji potpisuju nedavnu studiju objavljenju u stručnom magazinu „Nature“ i kojom je opisan takav razvoj situacije su i znanstvenici s Instituta Alfreda Wegnera za polarna i morska istraživanja. I oni bi sigurno svoj potpis stavili ispod sve energičnijeg zahtjeva meteorologa Ericha Röcknera – zahtjeva za ozbiljnim energetskim zaokretom: „Napuštanje fosilnih i korištenje obnovljivih izvora energije. Novi porast korištenja fosilnih izvora energije više nije prihvatljiv zbog promjena svjetske klime.“