1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Arhitektura nakon izgradnje" - Bijenale u Veneciji

Venecija nije poznata samo po svojim gondolama i filmskom festivalu - svake druge godine grad je stjecište i novih ideja iz svijeta arhitekture. Ovogodišnji 11. po redu Bijenale arhitekture otvoren je do 23. studenog.

Prizor iz rada Digesting Gulf Stream svicarskog arhitekta Philippa Rahma

Potaći i maštu i intelekt - Bijenale arhitekture u Veneciji. Prizor iz rada "Digesting Gulf Stream" svicarskog arhitekta Philippa Rahma

Tama. Odnekud se čuju sferični tonovi. U dugim dvoranama stoje ekrani i osvjetljeni izlošci. Veliki prozirni mjehur visi kao veliki mozak sa stropa, a kada se ispod njega prođe uslijedi bljesak svjetla. Čuju se i otkucaji srca posjetilaca, koji se istovremeno projeciraju u obliku svjetlosnog uzorka. Instalacija austrijskog arhitektonskog ureda "Coop Himmelblau" vizualizira prostor bez jasnih granica, u kojem čovjek definira prostor ritmom vlastitog pulsa. Radi se o eksperimentu koji je osmišljen još 1971. godine, ali je tek sada u Veneciji prvi puta realiziran.

Na Bijenalu je prisutna i poznata arhitektica Zaha Hadid: velikom skulpturom koja je istovremeno i komad namještaja, ali može biti i kuća za stanovanje, ona pokazuje kako granice između dizajna i arhitekture nestaju.

Arhitektura kao kritičko promišljanje društva

Motom ovogodišnjeg Bijenala - „Out there – architecture beyond building/Tu vani - arhitektura nakon izgradnje“ - umjetnički voditelj Aaron Betsky postavlja pitanje o budućnosti arhitekture.

Richard Rogers

Zlatnog lava za životno djelo dobio je britanski arhitekt Richard Rogers

On predstavlja prostorne utopije i građevine mišljenja, naglašava da je nužno potrebno pokrenuti raspravu o sasvim novom pogledu na arhitekturu: "Ja sam želio pokazati da je arhitektura više od pukog pravljenja zgrada - to je kritička umjetnost koja bi nas mogla i trebala daleko više no dosada poticati na razmišljanje. Arhitektura bi trebala biti više no tek niz međusobno povezanih prostorija ili zgrada."

Uobičajeni graditelji kuća na ovom Bijenalu nemaju što tražiti, mada se i tu ponekad mogu susresti pragmatični prijedlozi. Jedan od primjera je zelena, jedan puta dva metra velika kutija: za samo osam minuta ona se može otvoriti u cjelokupan interijer sobe, uključujući i stol, stolicu i krevet. Praktično za moderne nomade.

Temeljni problem suvremene arhitekture je uvjerenje da arhitekti kao konstruktori kuća mogu riješavati probleme okoliša ili društva, smatra Betsky. No, on je uvjeren da oni ne mogu davati i konačne odgovore. Oni bi trebali pokretati raspavu o tome što dobra arhitektura jest te što bi ona trebala i mogla postići, veli Betsky i dodaje:

U njemačkom paviljonu pokazan je 'Projekt za bolju budućnost'

U njemačkom paviljonu pokazan je 'Projekt za bolju budućnost'

"Arhitekti mogu na vrlo poseban način ponuditi tehnička rješenja, mogu predočiti mogućnosti koje nam se inače ne bi samo tako pokazale - oni nam mogu otvoriti oči."

Što jest i što bi moglo biti

Paviljoni pojedinih zemalja ovom se temom bave na sasvim različite načine. Lava za najbolji nacionalni izložbeni prostor na ovom jedanaestom Bijenalu arhitekture dobili su Poljaci koji su se temom bijenala pozabavili jednostavnim ali upečatljivim foto-kolažima. Grzegorz Piatek, jedan od kuratora, objašnjava da su oni željeli vizualizirati budućnost: "To, međutim, ne znači da smo se samo željeli poigravati s formama. Nama je stalo do toga da u pitanje dovedemo trajnost građevina kao takvih.

Mladi arhitekti iz Berlina Friedrich von Borries (lijevo) i Matthias Böttger (desno) pred modelom njemačkog paviljona na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Ovogodišnji njemački paviljon projektirali su mladi arhitekti iz Berlina Friedrich von Borries (lijevo) i Matthias Böttger (desno)

Izabrali smo neke poznate i priznate građevine, koje djeluju kao da će takve ostati zauvijek. Mi ih pokazujemo u nekoj novoj realnosti, nakon velikih socijalnih ili ekonomskih kriza. Mnogo je mogućih načina interpretacije teme ovogodišnjeg Bijenala: Arhitektura nakon izgradnje."

Uz svaki kolaž je pokazana i aktuelna fotografija neke novogradnje, čime se želi još više naglasiti radikalnost promjene u budućnosti. Tako je primjerice prikazana novootvorena zračna luka u Varšavi. Autori imaju viziju kako će ona izgledati u budućnosti, za 30 godina:

Britanski umjetnik Mattew Ritchie je pokazao svoj rad 'The Evening Line'

Britanski umjetnik Mattew Ritchie je pokazao svoj rad 'The Evening Line'

zbog energetske krize i stečaja zrakoplovnih kompanija ona više nema perspektive. Sve veće cijene prehrambenih proizvoda prisiljavaju ljude da se vrate samoopskrbi. Zračna luka pretvorila se u poljoprivrednu zadrugu, na preoranoj poletnoj i sletnoj pisti pasu krave i patke. To je konzekventno promišljanje arhitekture, kako je to ovogodišnjim naslovom Bijenala u Veneciji i sugerirano.