1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Arhitektonska manifestacija "Kölner plan"

Diskusije, izlozbe, razgledavanja, izleti na biciklima kroz dijelove grada - arhitektonska manifestacija "Kölner Plan" svake godine poziva na aktivno bavljenje arhitekturom grada. Uspjeh je iznenadjujuc, mozda upravo jer je nekad ratom unisten Köln, izgradjen estetikom koja banalno smatra stilskim.

"1968. skupina mladih obitelji u Kölnu osnovala je grupu koja se zvala "Urbano stanovanje", to je onda odgovaralo duhu vremena, bili smo protiv obiteljske kucice negdje u prirodi, no istodobno smo trebali odgovarajucu stabmenu situaciju, kako bi mogli zivjeti s djecom u gradu."- prisjeca se Lothar Schneider na kölnskoj arhitektonskoj izlozbi "Plan". Vrijeme antiautoritarnog pokreta, kada nisu samo studenti postavili u pitanje njemacki poredak poslijeratnih vrijednosti. Kako bi se prebrodio rat protiv gradjanskih vrijednosti, zivot se odrazio u nekoliko oblika: od komuna sa slobodnom seksualnoscu do projekta zajednickih obiteljskih kuca. Prije svega, bile su planirane zajednicke prostorije, te prostorije u kojima bi se roditelji skupa - umjesto svako za sebe- mogli baviti djecom. Grupa je naravno zeljela jos puno vise toga, no kako je pokazala buducnost drugih projekata, to bi vjerojatno bilo i previse:

"Zeljeli smo stanove u kojima zive stari ljudi, stanove sa strancima, zatim studentske stanove itd., kako bi u 150 cestica postojala zaista dobra socijalna mjesavina."- nastavlja Lothar Schneider.

No, grad je povukao vec odobreno zemljiste u sredistu grada, jer mu je odjednom ipak postao vazan profit, te grupi ponudio posjed u dalekom predgradju. Bio je to kraj projekta. Lothar Schneider prisjeca se te price, buduci da je i ove godine na kölnskoj izlozbi "Plan" teziste: stanovanje - svako gradsko urbano stanovanje koje se tada propagiralo kao protupokret satelitskim naseljima, suburbanim i napustenim dijelovima grada. Od 60-tih godina gradska sredista su enormno dobila na znacaju, ali mlade su obitelji, a narocito grupe koje su zeljele zivjeti u zajednici, morale kao i prije odseliti podalje od gradskog sredista. Manja alternativa su gradski subvencirana naselja, gusto sagradjena, i s dobrom ravnotezom blizine i distance, vlastitog i zajednickog prostora. "Plan" na izlozbi predstavlja naselja te vrste, uspjela i zato sto osim pristojne arhitekture nude i natkrivene prostore sto se uklapaju u koncept prirodnog okolisa, raznolike zelene povrsine za zajednicu stanara.

Odgovoriti Nijemca od sna o vlastitom domu ubraja se u poraze generacije arhitekata, koji su razmisljali urbanisticki i koji su u 70-tima ponovo otkrili gustocu europskog grada. Bas kao i ranije - samostalna, jednoobiteljska kuca i dalje je apsolutni predvodnik u zeljama, a da je izvor tog sna vila seoske aristokracije pokazuje druga izlozba u okviru "Plana 04". Jedno od kölnskih naselja nastalo bez uobicajenih graditeljskih normi. Tu se moze naici na svaki oblik individualizma: od Toskane preko Bauhausa do jedne male imitacije kancelarskog ureda, sve se moze vidjeti, osim tipa obicne, prosjecne obiteljske kuce. No, ono sto je svima ostalo zajednicko, to je naglasenost na ocuvanje privatne sfere: visoki zidovi, visoka ograda, visoka zivica.

Za stvaran urbani zivot angazira se BDA, organizator "Kölnskog plana", s radionicom o buducnosti jednog ogromnog podrucja Njemacke zeljeznice u kölnskom dijelu grada Mülheim, tamo gdje koegzistira velik, zatvoren turski commmunity zajendo s medijskim Yuppijima TV-postaje VIVA. K tome i prazno industrijsko podrucje, djelomice s renoviranim zgradama i osiromasenim njemackim stanovnicima- sve vrlo pitoreskno i s puno posla, misli BDA-srhitektica Christel Drey: "U Mülheimu se okupila jedna vrlo dinamicna grupa, koja je osnovala i "Dane kulture u Mülheimu" i koja razmatra kako bi se veliki areal nekadasnje zeljeznicke stanice za teretne vlakove mogao preurediti u novi komad grada u kojem bi se moglo raditi i stanovati."

Radionica ce okupiti sve zainteresirane za ovaj komad grada, od uprave do gradjanske inicijative, ovdje bi mogao nastati model ciljane urbanizacije.

"U Mülheimu je vrlo zivo, tu ima vrlo razlicitih sredina, s jedne strane Keupstrasse, poznata kao "turska ulica", s druge, slavni mediji smjesteni u starim tvornickim prostorima. Tu se donedavno odrzavao poznati TV-show Haralda Schmidta u E-werku, a sada je tamo i VIVA; zatim stara cetvrt s ulicom Berlinerstrasse u kojoj takodjer zive vecinom emigranti. To je vrlo ziva struktura gdje se iz mnogostranih interesa nesto moze razviti, a to bi bilo jedinstveno!"- kaze Christel Drey.

Doduse: Podruznica Njemacke zeljeznice koja ovo podrucje mora sto bolje prodati, u radionicu nece poslati svog predstavnika, a to nije dobar znak. Jer, gradska struktura, razna preizgradnja i zelene povrsine ne donose toliko koliko investitor, koji u velikom stilu postavlja uredske zgrade– bile one useljene ili ne.