1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Arheološka iskapanja ispod centra Kölna

Kada se kaže da se u Kölnu ništa ne može početi graditi, a da se pri tom ne naiđe na neko arheološko nalazište uopće nije pretjerano. Jer, na mjestu nekadašnje rimske kolonije ljudi su živjeli još od ranog kamenog doba i ostavljali svoje tragove. Na ljeto će arheolozi početi s dosad najopsežnijim iskapanjima u samom središtu Kölna na površini od gotovo dvadeset tisuća četvornih metara

default

U sljedeće četiri godine kroz prste arheologa doslovce će proći oko 120 tisuća prostornih metara zemlje – četkicama i lopaticama ići će do 13 metara duboko u zemlju, gdje su slojevi nalaza iz sedam tisućljeća od mlađeg kamenog doba do pruskog razdoblja. Za očekivane gigantske količine arheoloških predmeta koji će se otkriti u ovoj porajnskoj metropoli naseljenoj bez prestanka proteklih dvije tisuće godina oslobođena je čitava eteža u muzejskom depou, naglašava voditelj ovog projekta Marcus Trier. Ovaj koelnski arheolog godinama radi na pripremi iskopavanja koja će, kako se procjenjuje, stajati i do 15 milijuna eura. U međuvremenu koelnsko podzemlje poznaje kao vlastiti džep, a upoznaoje i sve moguće privatne tvrtke koje se bave arheologijom. Izabrao je desetak timova koji će 18 mjeseci pod njegovom palicom čeprkati po zemlji. Međunarodna stručna javnost s nestrpljenjem očekuje što će donijeti ovo koelnsko mega-iskopavanje, koje zajedno s gradnjom atenske podzemne željeznice i istraživanjem grand Louvrea u Parizu, pripada najvećim urbanim arheološkim kampanjama u Europi. Projekt je dvadesetak puta opsežniji od uobičajenog iskapanja u njemačkim gradovima, a razlog je prilično urbane naravi: Koelnski javni prijevoznik planira do 2010. izgraditi novu trasu podzemne željeznice, koja od glavnog kolodvora centar grada presjeca četiri kilometra prema jugu. Graditelji buduću dionicu buše, naravno horizontalno, ispod sloja punog povijesnih ostataka, međutim na dijelovima gdje bi trebalo biti jedanaest stajališta nailaze na podzemne spomenike, koje je u Kölnu gotovo nemoguće izbjeći, opisuje Marcus Trier. Za profesora Hansgerda Hellenkempera, zaduženog za zaštitu koelnskog podzemnog blaga cijeli projekt predstavlja: ”ogledni primjer istraživanja povijesti naseljavanja neke europske metropole, koja je, kako u kasnoj antici tako i u kasnom srednjem vijeku pripadala najvećim gradovima tada poznatoga svijeta.”

Zahvaljujući točnim topografskim podacima o rimskoj Coloniji, detaljnim tlocrtima srednjovjekovnog Kölna i podacima iz pruskog katastra znanstvenici u svoj put podzemnom željeznicom kroz povijest ni u kom slučaju ne kreću bez cilja: trasa će dotaknuti antičku luku, jedan od najznačajnih spomeničkih građevina. U rimskoj luci vjerojatno će se pronaći ostaci brodova, naići će se na golema svetišta bivših bogataša, kao i na ostatke augustinskog samostana. Arheolozi će se naći pred debelim gradskim zidom iz 1180. koji je štitio srednjovjekovni grad uz Rajnu koji je u to doba cvjetao, a na južnom dijelu Köln-Cityja nalazio se i pruski topnički bastion. Voditelj projekta Marcus Trier je siguran da će u ovim iskopavanjima mnogi pronaći svoju temu za doktorsku dizertaciju.

  • Datum 13.04.2004
  • Autor Gerd Korinthenberg/dpa
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zsj
  • Datum 13.04.2004
  • Autor Gerd Korinthenberg/dpa
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zsj