1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Arapska turistička oaza u Bosni i Hercegovini

Dvadeset godina nakon rata Bosna i Hercegovina ne uspijeva pokrenuti gospodarstvo. Nestabilna politička situacija i glomazna birokracija glavne su prepreke za strane investicije. Jedan veliki projekt je ipak na vidiku.

"Ovo će biti turistički grad s više od 2.000 vila, nekoliko blokova apartmana i 160 stambenih jedinica. Tu će biti i najveći trgovački centar u ovom dijelu Europe - Zayed Shopping Mall, s dućanima i drugim sadržajima koji će se prostirati na milijun kvadratnih metara, kao i bolnica - Ozone Hospital", kaže za DW Ismail Ahmed, izvršni direktor kompanije Buroj Property Development čije sjedište je u Dubaju. Neki elementi njegovog rodnog Dubaja bit će preslikani u Buroj Ozone gradu, poput spektakularnih fontana.

Ismail Ahmed

Ismail Ahmed prilikom potpisivanja ugovora

Prema preliminarnim podacima vrijednost projekta procijenjena je na više od četiri milijarde eura. Povećanje interesa arapskih investitora za Bosnu i Hercegovinu i velike svote novca koje žele uložiti izazvali su medijska nagađanja da se Arapi šire Bosnom zbog većinski muslimaskog stanovništva i da grade džamije širom zemlje.

Biznis je biznis

Ahmed tvrdi da projekt nema nikakve veze s religijom ili nacionalnošću, nego samo s biznisom. "Ovo je međunarodni projekt i otvoren je za sve. Naša ciljna skupina su arapski turisti, ali i oni europski, afrički kao i iz drugih zemalja." On naglašava da su svi dobrodošli, jer "kada vodiš biznis ili investiciju, ne vodiš računa o nacionalnosti, nego o biznisu. Tako da ovo neće biti samo za Arape, nego za sve."

Jedno od najskupljih i definitivno najveće turističko naselje u jugoistočnoj Europi bit će izgrađeno otprilike 15 kilometara od Međunarodne zračne luke Sarajevo na skoro 1,3 milijuna kvadratnih metara u podnožju Treskavice, Bjelašnice i Igmana.

Visoravan kod Trnova

Arapi su u ovoj visoravni prepoznali "raj"

Zanimljivo je da će Buroj Ozone biti izgrađen na području podijeljenom imaginarnom granicom između dva bh. entiteta - Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Općina Trnovo je imala približno 7.000 stanovnika prije rata vođenog od 1992. do 1995. godine, dok sada približno 5.000 ljudi živi na obje strane etnički podijeljenog sela. Projekt je, zasad, planiran samo za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Ipak, očigledno je da će oba entiteta i cijela zemlja imati beneficije od ovog projekta.

Lokalno stanovništvo, iako ne pretjerano raspoloženo za razgovor, uglavnom se nada da će svi imati koristi od arapskih investicija. Dok čeka autobus na stanici u srpskom dijelu Trnova jedna žena, koja se predstavila kao Rada, kaže da se nada da će njezini prijatelji i susjedi dobiti priliku da nađu posao u novom turističkom gradu. "Ja radim u prodavaonici u Sarajevu, ali se nadam da će i njima trebati prodavači kako bih mogla aplicirati. Nemam ništa protiv bolje zarade", kaže ona. Također kaže da se ne plaši Arapa dok god imaju dobre odnose s lokalnim stanovništvom i dok su spremni investirati.

Svi se nadaju poslu

Ibro Berilo

Načelnik Trnova Ibro Berilo

U dijelu Trnova koji je u Federaciji BiH većinom kažu da će novi grad ponuditi mnogo prilike za posao za lokalno stanovništvo, bez obzira na nacionalnost. "Najmanje 10.000 ljudi će naći posao u Buroj Ozoneu. Ono što smo dogovorili ima cilj ojačati ekonomiju ove zemlje, jer će samo lokalne kompanije biti angažirane, a svi materijali bit će domaći", kaže načelnik Trnova Ibro Berilo. Kada se grad izgradi, profit od prihoda će se dijeliti u omjeru 70:30 između investitora i općine. Berilo naglašava da neće samo muslimanski dio sela profitirati, jer je namjera da se grad proširi na cijeli teritorij, bez obzira na administrativne ili etničke granice.

Ne samo ljudi iz Trnova, nego iz cijeloga Kantona Sarajevo, prema riječima Berila, sretni su vidjeti početak projekta, sretni su vidjeti konkretan početak akcije. Za njih to još izgleda kao bajka u zemlji u kojoj je više od 45 posto ljudi nezaposleno, od približno četiri milijuna stanovnika.

Dok su arapski investitori tražili lijepe prirodne predjele, bogate vodom i visokom koncentracijom kisika - mjestom na koje se za kratko vrijeme može pobjeći od vrelog arapskog vremena - ljudi u Sarajevu su zabrinuti zbog problema s vodom koji bi se mogao pojaviti, jer je jedan od važnih izvora tog prirodnog resursa ispod planine u neposrednoj blizini budućega gradilišta. Načelnik Berilo jamči da će svi "izvori vode i rezervoari biti pod strogom kontrolom i neće biti u opasnosti od projekta Buroj Ozone u budućnosti."

Dobro došli u raj

Mješavina modernog i tradicionalnog - klasične zgrade činit će grad u obliku slova U koji će se stapati s okolnim brdima i šumom. Očekuje se da će se izgradnja grada Buroj Ozone okončati u idućih osam do 10 godina.

Ali, zbog čega Trnovo? Selo koje se pamti po tome što je bilo jedno od najnerazvijenijih mjesta u državi prije rata?

Ibro Berilo pojašnjava kako su arapski biznismeni proveli mjesec dana u Bosni i Hercegovini tragajući za potencijalnim mjestom za turističko odmaralište. "Tridesetog dana došli su u Trnovo. Zaustavili su se, pogledali, udahnuli i rekli da je ovo džennet (raj)."

Potpisivanje ugovora o gradnji turističkoga grada

Potpisivanje ugovora o gradnji turističkoga grada

Novi arapski raj ili oaza u Bosni i Hercegovini - kako god, to će značiti najveću stranu investiciju ikada.

Prema statistikama Središnje banke Bosne i Hercegovine i Agencije za unapređenje stranih investicija zemlje Perzijskog zaljeva do sada nisu bile na popisu deset najvećih investitora u Bosni i Hercegovini. Poslije rata najviše investicija u zemlju stiglo je iz Austrije, Srbije, Hrvatske, Rusije, Slovenije, Njemačke, Švicarske, Nizozemske, Velike Britanije i Luksemburga.

Neke promjene već se mogu primijetiti, kao što je povećanje broja turista iz Dubaja, koji su čuli o Bosni i o Sarajevu i pokazuju sve više interesa za ponudu ove balkanske zemlje.

Strani investitori, međutim, i dalje su skeptični kada je u pitanju investiranje u Bosnu i Hercegovinu, zbog nestabilne političke situacije, visoke stope korupcije, ali prije svega zbog spore i skupe birokracije. No sada mnogi se nadaju da će Buroj Ozone konačno probiti led.

Preporuka uredništva