1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Arapska liga: zbog svađe bez utjecaja

Ona predstavlja 21 državu s 350 milijuna stanovnika. Njezine članice posjeduju najveći dio svih naftnih rezervi. To su dobre pretpostavke za moć i utjecaj. No Arapska liga nikako ne uspijeva postići unutarnje jedinstvo.

Problema ima dovoljno: građanski rat u Siriji, destabilizacija stanja u Libanonu, zastoj u mirovnom procesu između Izraela i Palestinaca. Šefovi država i vlada članica Arapske lige na svom sastanku na vrhu od 25. do 26. ožujka u Kuvajtu imaju brojne teme za razgovor. No odnosi među pojedinim članicama su napeti. "Pod hitno se treba poboljšati atmosfera između arapskih država", smatra Nabil al-Arabi, glavni tajnik Arapske lige.

Pritisak na Katar

Recimo, sve se češće čuju oštre kritike na račun Katra. "Taj emirat vodi vanjsku politiku koja više nije u skladu s veličinom te zemlje", objašnjava Josef Janning iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. Pozadina spora je podrška kataskih vladara Muslimanskoj braći u Egiptu i drugim arapskim državama u kojima je izbila revolucija. Saudijska Arabija, Bahrein i Ujedinjeni Arapski emirati optužuju Katar za miješanje u unutarnje poslove drugih zemalja. Zato su početkom ožujka te tri države odlučile povući svoje veleposlanike iz Katra.

Druge zaljevske zemlje pokušavaju smanjiti utjecaj Muslimanske braće. Oni taj populistički islamistički pokret vide kao opasnost po vlastitu autoritarnu vlast. Saudijska Arabija je Muslimansku braću čak stavila na popis terorističkih organizacija. "Saudijci očekuju da Katar u tom sporu promijeni mišljenje", pojašnjava politolog Janning. No za sada nema naznaka da bi se to moglo dogoditi.

Nesloga oko Sirije i Libanona

Katar Skyline Doha

Katar se našao na udaru kritike

Razlike u mišljenjima postoje i po pitanju Sirije. Arapska liga se, doduše, već 2011. godine izjasnila protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, no Saudijska Arabija i Katar sada podržavaju međusobno suprotstavljene oporbene skupine i isporučuju oružje njihovim borcima. Nejedinstvo vlada i što se tiče uključivanja Rusa i Amerikanaca u rješavanje sukoba, kaže Janning te dodaje da sve te nesuglasice slabe položaj Arapske lige.

Kritično pitanje je i moguća reakcija na širenje sukoba na susjedne zemlje poput Libanona. U Libanonu su se zbog građanskog rata u Siriji dodatno zaoštrile suprotnosti između vjerskih skupina. Dio libanonskih sunita podupire dijelove sirijske oporbe, pa njezini borci koriste Libanon kao mjesto za povlačenje. No libanonsko-šijitski Hezbollah podržava sirijskog diktatora, pa se njegovi pripadnici bore na strani Asadovog režima. I u samom Libanonu se već vode borbe između Asadovih protivnika i pristaša, a izvršen je i čitav niz bombaških atentata. "Liga mora poduzeti odlučne korake kako bi stabilizirala Libanon", upozorava Janning.

Libanonski predsjednik Michelle Souleiman se pak nada pomoći Arapske lige. On želi što brže ojačati relativno slabu libanonsku vojsku. Istovremeno treba i pomoć u zbrinjavanju više od 900.000 sirijskih izbjeglica. Toliko ih je registrirano, ali pretpostavlja se da je njihov stvarni broj daleko veći.

Zajednički protiv Izraela

Veliko jedinstvo na sastanku na vrhu moglo bi vladati po pitanju Palestine. Izraelska vlada je od Palestinaca zatražila da priznaju Izrael kao židovsku državu, što je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas odbio. U tome su ga početkom ožujka podržali ministri vanjskih poslova članica Arapske lige. Oni su Izrael označili kao glavnog krivca za zastoj u mirovnim pregovorima.

Sastanak Arapske lige u Kairu

Arapska liga treba slogu

U Arapskoj ligi je dugo vremena glavnu riječ vodio Egipat. "Ta je zemlja bila poveznica između različitih struja unutar Lige. To nakon promjena u Egiptu više nije tako", kaže Josef Janning. Bez vodstva, posvađana i bez velikog utjecaja u sukobima u regiji - ima li obzirom na tu dijagnozu izgleda za promjene, za konstruktivniju ulogu Lige? Janning je skeptičan: "To do sada nisam mogao primijetiti. Arapski vođe se načelno ustručavaju od preuzimanja odgovornosti. Oni bi radije slijedili druge."

Preporuka uredništva