1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Apsurdi grčke birokracije

EU, posebno onaj njegov dio koji daje novac, očekuje od Grčke smanjenje državnog aparata. No Atena kao da se ponaša po fomuli iz dječje pjesmice: učili su učili od srijede do petka, al´ se nisu makli dalje od početka.

A burned EU flag hangs on the barriers protecting the Greek parliament in Athens on May 1, 2013. Greece's two main unions called a general strike against prolonged austerity on May 1, with protests by unions, students and workers. AFP PHOTO/ LOUISA GOULIAMAKI (Photo credit should read LOUISA GOULIAMAKI/AFP/Getty Images)

Griechenland Protest Demonstration Sparmaßnahmen Generalstreik 01.05.2013 Symbolbild EU Europa

Još u jesen 2012. grčka je koalicijska vlada pod vodstvom konzervativnog premijera Antonisa Samarasa donijela odluku da se do kraja 2014. otpusti 15.000 djelatnika javnih službi. Uz to, već ove godine je 12.000 javnih djelatnika trebalo dobiti premještaj na druga radna mjesta, na kojima su hitno potrebni. Za europsku Trojku, koju čine predstavnici Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, ovakvi refomski koraci su preduvijet za to da Grčka dobije sljedeći dio pomoći vrijedan 8,1 milijarde eura, iz već dogovorenog paketa.

Pritisak na Trojku

Ali, provedba reformi je zapela. Proteklih su dana grčki mediji izvještavali o ultimatumu kojeg je navodno Trojka dala Ateni, po kojem Grčka mora do ponedjeljka (8.7.) početi s već davno dogovorenim otpuštanjima ili prisilnim premještajem djelatnika javnih službi. I Samarasova vlada kao i Europska komisija u Bruxellsu opovrgavaju da je došlo do takvog ultimatuma.

Prosjak na ulici s natpisom na grlkom: Gladan sam

"Gladan sam". Nezaposlenost i siromaštvo na ulici. Oni koji imaju radna mjesta u državnoj upravi, neracionalno su raspodijeljeni

"Željene reforme u upravi su nužne ali politički vrlo teško provodljive", pribojava se Napoleon Maravehas, profesor za političke i upravne znanosti na Sveučilištu u Ateni. Preduvijet za istinsku reformu bio bi da su rezultati koje postižu državni djelatnici podložni nekoj kritično-objektivnoj evaluaciji, ali to je i inače vrlo teško postići, a u grčkom slučaju još i teže. Kao prvo, ljudi ionako imaju vrlo malo povjerenja u državne institucije, a kao drugo, klijentelistički sustav je u Grčkoj još uvijek svemoćan, kaže profesor Maravejas.

Politika bez pravog usmjerenja

Maravejas, koji je svojevremeno i sam bio ministar poljoprivrede, tvrdi da je politička volja za istinskim reformama u javnoj službi vrlo slaba. To je i razlog zbog kojeg na političkoj razini nema dugoročnog planiranja, već se mogu čuti samo djelomični prijedlozi i spekulacije. Čas se predlaže da se spoje redarstveni ured i policija, čas se čuje da se na mjesto svakog otpuštenog djelatnika zaposli neki novi. Pravog usmjerenja u ovoj politici reformi nema, kaže Maravejas.

Nedostatak kontrole

Tek 2010. je tadašnja socijalistička vlada uopće objavila ukupni broj djelatnika u grčim javnim službama. Od tada se zna da je prije tri godine za državu radilo 768.000 ljudi. Treba upozoriti da u taj broj uopće nisu uključeni djelatnici komunalnih službi i velikih državnih poduzeća kao ni energetskog diva DEI-a ili državne radiotelevizije ERT-a.Tako da sveukupni broj svih zaposlenih u javnim službama koji na neki način primaju javni novac i dalje nije poznat.

Novinarka i dobra poznavateljica tržišta rada u Grčkoj Roula Salourou kaže: "Ako neka javna služba objavi broj svojih zaposlenih, nakon toga bi morala objaviti i svoj organizacijski plan, da svi znaju tko što u toj kući radi". No ona takav neki program još nikad nije vidjela, tvrdi ova novinarka i dodaje kako stranački predstavnici na vodećim položajima ne vole da se zna tko što radi u njegovoj ustanovi. Tada bi naime upalo u oči da ima puno njih - koji baš ništa ne rade.

Manjak državnih djelatnika

Istovremeno, javni djelatnici koji na svojim radnim mjestima nemaju što raditi, hitno su potrebni za neke druge zadaće. Na primjer sindikati javnih djelatnosti se već godinama žale na kronični nedostatak osoblja u nekim važnim odjelima uprave, zdravstva ili službe za hitne intervencije. Roula Salourou kaže da se oni žale s punim pravom i kao primjer navodi službe za mirovinsko osiguranje.

Antonis Samaras i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle

Antonis Samaras i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle

Onaj tko danas želi podnijeti zahtjev za odlazak u mirovinu, u pravilu mora čekati dvije godine prije no što mu državno mirovinsko osiguranje uopće obradi zahtjev. Brža obrada zahtjeva nije moguća zbog nedostatka osoblja, objašnjava ova atenska novinarka. "Apsurdna situacija: dvije godine ne dobivate nikakav novac, jer vam nije odobrena mirovina. Ali ni raditi ne smijete jer ste potencijalni primatelj mirovine", kaže ona.

To je dobar primjer koliko su hitni i potrebni ciljani premještaji suvišnih djelatnika u javnim službama. Ali ovakvi potezi ostaju i dalje sporni i politički neželjeni. Prema nekim izvješćima atenskih medija, čak je skroz moguće da će Trojka na pritisak grčke vlade sa svojim zahtjevima za smanjenjem broja javnih djelatnika ili njihova prisilnog premještaja pričekati do jeseni. Razlog: za očekivati je da bi ovakve mjere izazavale socijalne napetosti, a one ne bi trebale ometati sezonu godišnjih odmora u kojoj Grčka očekuje više turista nego ikad do sad.

Preporuka uredništva