1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Animafest - ljubimac publike i stručnjaka

U Zagrebu je do 6. lipnja u tijeku Svjetski festival animiranog filma kratkometražnog izdanja - popularni Animafest. Ove godine je u jubilarnom ruhu, jer je ovo njegovo 20. izdanje. A počelo je sve ovako...

Film Davida O Reilliya pod naslovom Reci nešto, molim te

Film Davida O Reilliya pod naslovom "Reci nešto, molim te"

Ne zna se jesu li „tata“ legendarnog Zekoslava Mrkve Chuck Jones i tvorac kultnih Muppeta Jim Henson u Zagrebu dogovarali kakav zajednički projekt ili tek popili kavu na nekom zagrebačkom trgu, no i danas se pamti ta 1988. godina kada su obojica bili gosti Animafesta – Jones kao dobitnik nagrade za životno djelo, a Henson kao član ocjenjivačkoga suda.

Bivši umjetnički direktor Festivala Borivoj Dovniković Bordo i Krešimir Zimonić, sadašnji umjetnički direktor

Bivši umjetnički direktor Festivala Borivoj Dovniković Bordo i Krešimir Zimonić, sadašnji umjetnički direktor

Otkada je 1972. godine odlukom ASIFA-e, a na krilima međunarodnih uspjeha Zagrebačke škole animiranog filma okrunjenih Vukotićevim Oskarom, u Zagrebu pokrenut Svjetski festival animiranog filma, glavni je hrvatski grad postao obavezno sastajalište autora animiranih filmova iz čitavoga svijeta – Bozzetto, Driessen, Bakshi ili Pärn samo su neke od „faca“ koje su zahvaljujući Animafestu posjetili Zagreb, neki i više puta. Osim što ih je privlačio sam koncept festivala u čijem su središtu bili i ostali autori, Animafest je popularnost stekao i svojom opuštenom atmosferom, koju je dakako zadržao i na aktualnom jubilarnom 20. izdanju – brojka jest okrugla, no ako je suditi po objašnjenju umjetničkog ravnatelja Krešimira Zimonića, izračun je više nego kompliciran: „To je zanimljiva stvar – festival je počeo prije 38 godina i išao je svake druge godine, pa bi tek za 2 godine zapravo bilo 20-to izdanje. Međutim, kako smo prije nekoliko godina pokrenuli i posebno dugometražno izdanje kojih je bilo tri, ovo bi bilo 22-go izdanje, ali smo dva brojali kao jedno i Animafest ide svake godine pa smo zaokružili ovo kao 20. izdanje:“

Prizor s otvorenja Festivala u Zagrebu

Prizor s otvorenja Festivala u Zagrebu

Puno selidba, puno promjena...

Sve ostalo, kada je u pitanju povijest Animafesta, puno je jasnije – filmolog i član vijeća festivala Nikica Gilić podsjeća tako da je festival krenuo „kada je Zagrebačka škola bila već pomalo na zalazu i on je okupio najkreativniji dio Zagrebačke škole koji se pretočio u organizacijski segment“. Animafest se odmah nametnuo kao jedan od najvažnijih festivala animacije u svijetu, a nagrada u Zagrebu – napominje Gilić - među animatorima bila je ravna Oscaru. No, unatoč renomeu i popularnosti Animafest je kroz svoju povijest – komentira filmski kritičar Ivan Žaknić – prošao svašta: „Festival se stalno selio, što je ostao tradicionalni problem Animafesta. Na počecima se održavao u Domu armije, pa u Studentskom centru, koji je bio najbolja festivalska lokacija jer je bio pravo okupljalište, no ni to nije potrajalo, pa se preselio u dvoranu Lisinski, gdje se zadržao dugi niz godina i sada se odvija na tri lokacije u središtu grada.“

Gerben Schermer, direktor Nizozemskog festivala animiranog filma i član selekcijske komisije

Gerben Schermer, direktor Nizozemskog festivala animiranog filma i član selekcijske komisije

No, nestabilne lokacije održavanja nisu bile problem jer stari su se gosti uvijek vraćali, a novi su pristizali - i tako sve do početka 90-ih godina: „Tada je zbog rata i tranzicije festival skoro pa zastao, a slična je situacija bila i s animiranom produkcijom u Hrvatskoj. Animafest je u početku bio vezan za Zagrebačku školu bez koje ga sigurno ne bi ni bilo, dugo je godina uz Annecy bio najvažnija manifestacija animiranog filma u Europi. Naravno, sada se to promijenilo jer i u regiji su pokrenuti novi jaki festivali poput ljubljanske Animateke, no Animafest pomalo ponovno zauzima svoje mjesto – neki ugledni autori poput Kojija Yamamure, primjerice, ove godine dolaze u Zagreb, a ne u Annecy,“ kaže kritičar Žaknić.

Volim te, naslov je animiranog filma Katy OConnor

"Volim te", naslov je animiranog filma Katy OConnor prikazanog na Festivalu


Jedan od najvažnijih svjetskih festivala

Zagreb je draži i osnivaču animacijskog studija Kanadske radio-televizije Hubertu Tisonu, koji na festivalu preuzima nagradu za životno djelo u ime svojega dugogodišnjeg suradnika i dobitnika Oscara Fredericka Backa: „Oduševljen sam mnoštvom mladih ljudi u ekipi festivala, njihovim dobrim raspoloženjem i angažmanom… Ovaj festival je – dakako - odavno svjetski poznat i uvijek mi se dopadao njegov format: nikada nije bio prevelik, a sačuvao je i svoju atmosferu – nije postao komercijalan i zadržao je visoku programsku kvalitetu.“ S pohvalama „jubilarcu“ nadovezuje se i ravnatelj Nizozemskog festivala animiranog filma Gerben Schermer koji smatra da je to još uvijek jedan od najvažnijih festivala animacije na svijetu: „Uvijek je težište na novim talentima, traže se mladi ljudi koji stvaraju lijepe filmove – to je savršeno mjesto za pronalazak novih nadarenih autora. Animafest je sačuvao dobar odnos prema umjetnosti i naglasak na autorskom filmu što je njegova glavna kvaliteta.“

Vjera Matković und Olinka Vistica, organizatorice Animafesta

Vjera Matković und Olinka Vistica, organizatorice Animafesta

I domaća publika i kritika slažu se da posljednjih nekoliko godina Animafest doživljava procvat, koji – zaključuje filmolog Gilić - ima i širi kontekst: „Dobra strana je i to što su zagrebačka i hrvatska animacija doživjele procvat – naime, digitalni mediji su se napokon i kod nas sljubili s kreativom i postali metoda kojom se rade animirani filmovi. To je postiglo u svijetu prepoznate uspjehe što je sigurno podiglo opće međunarodno raspoloženje tako da su i nove generacije autora i kritičara stekle dojam da Zagreb nije samo nasljednik neke škole iz prošlosti, nego mjesto gdje se događaju nove stvari i jedan od glavnih punktova animacije u svijetu.“ Rađa li se to Zagrebačka škola novoga doba, pokazat će međunarodne nagrade, kojih je posljednjih godina na policama hrvatskih autora sve više.

Autor: Vid Mesarić

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva