1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Angela Merkel ne dijeli ljude po tome jesu li homoseksualci ili ne"

Carsten Sura je gay i član CDU-a. U intervjuu za DW priča o tome kako se u Kršćansko-demokratskoj uniji bori za prava homoseksualaca i što poručuje kolegicama i kolegama na Zapadnom Balkanu.

Carsten Sura u Bundestagu

Carsten Sura u Bundestagu

DW: Gospodine Sura, kad ste postali član CDU-a i zbog čega?

Carsten Sura: U CDU sam ušao prije nešto više od deset godina, u jeku kampanje uoči saveznih izbora 2005. Angažirao sam se u predizbornoj kampanji za Angelu Merkel i odlučio postati član i aktivnije se angažirati. Slučajno sam tada preko prijatelja otišao na jedan skup LSU-a (Unije gayeva i lezbijski u CDU-u) i tamo sam i – ostao.

CDU od prije desetak godina nije isti CDU kao danas. Jeste li tada strahovali da bi u jednoj konzervativnoj, kršćanskoj stranci mogli imati problema zbog Vaše seksualne orijentacije?

Ja imam sreću da živim u jednoj zemlji u kojoj vladaju sloboda, liberalizam i sloboda mišljenja. Strah ne osjećam. Ali ima naravno otpora i to je ono što me motivira u mom političkom radu. I u mojoj stranci imao onih koji su rezervirani prema LGBT osobama.

Carsten Sura

Carsten Sura

Sjećamo se bivšeg berlinskog gradonačelnika Klausa Wowereita koji je medijski bio vrlo eksponiran nakon što je rekao da je gay. Kako je to bilo kod Vas?

To se nekako automatski dogodilo. Ja tada nisam obnašao nikakvu funkciju i nisam ni morao to javno reći, kao što je to učinio Wowereit, što se u njegovom slučaju pokazalo i kao dobar politički potez. Ja to nisam morao napraviti. A i zašto? Nitko ni meni ne dođe iz stranke da bi mi rekao: hej, ja sam heteroseksualac.

Poznajete li kolege i kolegice unutar CDU-a ili drugih njemačkih stranaka koji se još nisu "outali"? I zašto to nisu napravili?

Ja osobno nemam nikakvu formalnu dužnost unutar stranke, mogu dakle prilično slobodno djelovati u okviru Unije lezbijki i gayeva CDU-a, boriti se za naša prava, brak za sve, pravo na posvajanje djece i tako dalje. Kod drugih je to drugačije. Seksualnost je još uvijek tabu tema, pogotovo u stranci koja se naziva konzervativnom ili kršćanskom. Neki drugi se možda boje da će se suočiti s problemima, još uvijek i kod nas ima predrasuda.

Homoseksualnost dakle ni u Njemačkoj nije baš „poticajna" za građenje političke karijere?

Ne, nije baš uvijek poticajno. Ima slučajeva bivših pokrajinskih premijera ili ministara, visokih stranačkih dužnosnika za koje se zna da su homoseksualci, ali to ne forsiraju u javnosti, ili kod kojih se pretpostavlja da su gayevi, ali oni o tome ne pričaju. To po mom mišljenju nije dobro jer nije u skladu s vremenima u kojima živimo. Mi želimo stvoriti klimu u kojoj svi slobodno mogu disati i živjeti kako žele.

Ali to očito nije slučaj samo u politici, već i u gospodarstvu?

Da, CDU s time ima još problema, iako je to stranka koja se uvijek poistovjećivala s jakom pravnom državom, stranka koja je uvijek bila protiv diskriminacije. I svejedno moja stranka se dugo vremena nije zalagala za ukidanje paragrafa 175 (zloglasni paragraf na temelju kojeg su deseci tisuća gayeva u Njemačkoj bili osuđeni zbog „homoseksualnih činova među muškarcima", dijelom i na višegodišnje zatvorske kazne, nap. red.). Mi se sad borimo za rehabilitaciju tih ljudi. Dijelom je tome razlog i što se CDU definira kao kršćanska stranka, a znamo da crkve imaju problema s homoseksualnošću, iako znamo da toga ima i unutar crkvi…

Jeste li Vi ikada doživjeli bilo kakav oblik diskriminacije u Vašem političkom radu samo zato što ste homoseksualac.

Ne. Ja osobno to nisam doživio. Ali smatram da postoji taj „stakleni plafon". Kako za žene u privredi, tako i za homoseksualne osobe.

Carsten Sura jednom druženju LSU-a

Carsten Sura jednom druženju LSU-a

CDU je stranka koja se još, barem na papiru, definira kao kršćanska. A mnogi i u Njemačkoj smatraju da je kršćanski nauk u koliziji s homoseksualnošću. Što Vi kažete na to?

Na našem stranačkom kongresu prije par  godina, kada smo prvi put unutar CDU-a otvoreno pričali o pravima homoseksualaca, sjećam se jednog zastupnika iz Tirinške koji je rekao: „Bog je stvorio muškarca i ženu, i pritom je imao nešto na umu." Moj odgovor na tu izjavu: Bog je stvorio i homoseksualce i pritom je imao nešto na umu! Ako smo mi Božja stvorenja, zar se mi ne ogriješimo o Božji nauk kad homoseksualnost tabuiziramo? Bog je i nas stvorio…

Vratimo se ljudima na Zemlji i političkom Berlinu. Vi se preko Unije gayeva i lezbijki unutar CDU borite za potpunu ravnopravnost i po pitanju sklapanja istospolnih brakova. CDU se tome još protivi. I ne samo to, vodeća političarka Vaše stranke, šefica vlade u Saarlandu, Annegret Kramp-Karrenbauer kaže kako u slučaju otvaranja „braka za sve" prijeti i mogućnost sklapanja brakova među rodbinom ili čak poligamija. Imate li osjećaj ponekad da ste u pogrešnoj stranci?

Annegret Kramp-Karrenbauer je tu postupila očito intuitivno, mogla je sigurno i puno spretnije izraziti svoj stav i strahove, koji po mom mišljenju nisu utemeljeni po tom pitanju. Jer po toj logici bi onda valjda trebali ukinuti brak za sve ljude. Jer što kad u braku jedan od dvoje bračnih partnera odluči promijeniti spol? I u tom slučaju brak je i dalje pravno važeći, barem onako kako je definiran danas u Njemačkoj…

Nije li to bila samo politički ciljana, kalkulirana izjava gospođe Kramp-Karrenbauer kako bi se ugodilo konzervativnoj struji u CDU-u?

Možda. Ali tako je to u našoj stranci. CDU se na jednoj strani zalaže za modernizaciju, za napredak, stranka koja je, zajedno s CSU-om, umnogome zaslužna da je Njemačka danas jedna od najvećih gospodarskih sila svijeta. Istovremeno je to stranka koja njeguje konzervativne vrijednosti. Otvoriti mogućnost sklapanja braka za dvije osobe koje se vole, u ovom slučaju dvije osobe istog spola, po meni je duboko konzervativni zahtjev i konzervativna želja.

Što na te vaše zahtjeve kaže kancelarka Merkel?  Kakav je njezin stav prema zahtjevima homoseksualne zajednice?

Po Berlinu kolaju glasine da je njezin najbolji prijatelj jedan homoseksualac, jedna osoba koja nije aktivna u politici. Kad govorimo o Angeli Merkel kao privatnoj osobi, ne vjerujem da ona ljude dijeli po tome jesu li homoseksualci ili ne. Druga je stvar kad se radi o kancelarki Angeli Merkel. Ona tu mora pragmatična i „vezana" je nekim stvarima kao šefica jedne konzervativne stranke. Pitanja vezana uz prava homoseksualaca su tu poput vrućeg krumpira, i ona zbog toga možda ne forsira tu temu...

…možda i zbog puno drugih problema kojima je trenutno okupirana, u Njemačkoj i svijetu? Ona je primjerice vrlo dobro surađivala s pokojnim Guidom Westerwelleom, bivšim vicekancelarom i njemačkim ministrom vanjskih poslova...?

Tako je. I CDU se nalazi u fazi u kojoj stranka traži svoju ulogu u svijetu. Puno toga se mijenja, i kod nas i u svijetu. I mi tražimo našu ulogu u današnjem svijetu.

Mi smo takvi kakvi smo

LSU: "Mi smo takvi kakvi smo"

Guido Westerwellea ili bivši berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit su dva primjera da i homoseksualni muškarci u današnjoj Njemačkoj mogu obnašati visoke funkcije u politici. Je li Njemačka spremna za gay kancelara? Ili kancelarku lezbijku?

Samo da podsjetim: mi smo se 2005 pitali je li Njemačka spremna za saveznu kancealarku. Mislim da da, ali za to neće biti odlučujuće je li netko gay ili ne, nego hoće li taj kandidat ili kandidatkinja uspjeti uvjeriti ljude da je najbolji izbor, da nudi najbolju politiku i ima najbolja rješenja. Onda će ljudima biti svejedno kakve seksualne preferencije netko ima.

U tisku se često spominje Jensa Spahna kao budućeg kancelara i nasljednika Angele Merkel na čelu CDU-a? Ni on ne skriva svoju homoseksualnost, doduše ni ne forsira ju pretjerano ofenzivno u javnosti. Što od njega očekujete?

Ono što je najbolje u Njemačkoj: mi smo tako slobodna zemlja i ja mogu živjeti kako ja želim. Ali svejedno bi morali i neke stvari izjednačiti i pred zakonom. To se odnosi na sklapanja istospolnih brakova ili posvajanje djece. Tako da mi svi i pred zakonom budemo jednaki.  Neki još uvijek misle da će im se time nešto oduzeti. A to nije istina. I kod takvih pitanja i ja i mi očekujemo da se na primjer i Jens Spahn jasno pozicionira.

Ne samo na Balkanu, nego i u Njemačkoj, kontroverze izaziva pitanje posvajanja djece od strane istospolnih parova. Mnogi u CDU-u se protiv tome. Što im Vi poručujete? Kakve Vi argumente imate?

Argumenti su slični kao i kad diskutiramo o sklapanju isto-spolnih brakova. Uglavnom se diskutira o tezi da je za djecu najbolje kad odrastaju uz oba roditelja. Ali postoje i istraživanja koja dokazuju da nije točno da djeca koja ne odrastaju u takvoj konstelaciji imaju lošije djetinjstvo. Znamo da ima puno djece koja odrastaju nažalost samo s jednim roditeljem. Kad već pričamo o tome što je dobro za djecu, mislim da je bolje da odrastaju u dobrom isto-spolnom braku nego u lošem heteroseksualnom. Nije dobro misliti da samo heteroseksualni roditelji mogu biti dobri roditelji.

Gospodine Sura, kad se radi o pravima homoseksualnih osoba, na Zapadnom Balkanu vlada sasvim drugačija situacija i općenito društvena klima u odnosu na prilike u Njemačkoj. Vjerojatno Vam je poznato da CDU ima dvije sestrinske stranke na području bivše Jugoslavije, to su HDZ u Hrvatskoj i SNS u Srbiji. Što biste htjeli poručiti Vašim kolegicama i kolegama u tim strankama, koji se zbog straha  za karijeru ili nekog drugog razloga boje javno reći da su homoseksualci?

Mi bi htjeli stupiti u kontakt s homoseksualnim političarima i političarkama iz naših sestrinskih stranaka u Hrvatskoj i Srbiji. Mi smo utemeljili LGBT udrugu koja okuplja naše sestrinske stranke iz cijele Europe, od Velike Britanije, Finske, Francuske, Švedske. Na jugu Europe je situacija malo teža: nemamo kontakt sa Španjolcima, a ni u Italiji. Poručio bih našim kolegicama i kolegama u Hrvatskoj i Srbi da nam se jave, mi bi htjeli stupiti u kontakt, htjeli bi pomoći savjetom. Mi smo kao Udruga gayeva i lezbijki u CDU- u stalnom kontaktu s glavnim tajnikom naše stranke, tijesno surađujemo sa Zakladom Konrada Adenauera, mi dakle možemo sigurno i konkretno pomoći. Dakle, javite nam se jer mi ne znamo kome da se mi javimo.

Gospodine Sura, hvala Vam na ovom razgovoru.

S Carstenom Surom je razgovarao Srećko Matić.