1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Andreas Buro - borac za mir

Odati priznanje osobama koje se "odozdo" angažiraju na promicanju razumijevanja među narodima i ljudima - to je proklamirana namjera Ahenske mirovne nagrade koja se dodjeljuje svake godine na Antiratni dan, 1. rujna.

Andreas Buro

Kako postići mira u svijetu - i očuvati ga? Pitanje na koje Andreas Buro i njemački mirovni pokret pokušavaju naći odgovor već desetljećima


Ove godine dobitnici međunarodne nagrade su izraelska organizacija za zaštitu ljudskih prava MansomWatch i palestinski svećenik Miti Raheb. Dobitnik nacionalne nagrade je Andreas Buro, doajen njemačkog mirovnog pokreta.

Frieden schaffen ohne Waffen/Uspostaviti mir bez oružja - ovaj moto njemačkih mirovnjaka ujedno je i životni moto danas 80-godišnjeg Andreasa Buroa. Njegova biografija čita se poput povijesti njemačkog mirovnog pokreta nakon 1945. godine. Buro je sudjelovao u svim važnim akcijama, neke od njih je sam i pokrenuo.

Tako je 1960. Buro bio jedan od nekolicine njemačkih mirovnjaka koji su potaknuti britanskim primjerom krenuli na prvi njemački "Uskršnji mirovni marš" do tadašnje britanske vojne baze u Bergen-Hohne: "U početku smo zahtijevali uklanjanje atomskog oružija i to kako na Istoku tako i na Zapadu.

Sudionici Uskršnjeg mirovnog marša prošle godine u Muenchenu

Uskršnji marševi su tradicionalan oblik mobilizacije njemačkih mirovnih aktivista

To je oružje bilo toliko strašno i predstavljalo je tako veliku opasnost za Njemačku da je to najprije privuklo našu pažnju."

Mirovni pokret - majka Novih socijalnih pokreta

Ono što je tada započelo kao mala akcija mirovnjačkih idealista na sjeveru Njemačke, uskoro se pretvorilo u veliki pokret koji je zahvatio čitavu zemlju. Posvuda su nicali mali akcioni uredi, održavane su demonstracije i protestna okupljanja, ljudi su se angažirali.

Mirovni pokret je postao okupljalište za brojne mlade ljude koji su u početku željeli svijet bez rata, da bi se uskoro, krajem šezdesetih godina, počeli zalagati za drugačiji, pravedniji i bolji svijet: "Otuda su impulsi pošli u pravcu ženskog pokreta, u pravcu pokreta za reformu školskog sistema, raspravljalo se o pitanjima demokracije i kapitalizma. Kasnije, 1979./80., svi su se ponovo okupili u okviru velikih protestnih akcija i demonstracija protiv stacioniranja raketa srednjeg dometa na Istoku i Zapadu."

Ratovi na Balkanu - promjena paradigme

Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini početkom 90-ih predstavljali su prekretnicu za njemački mirovni pokret.

Groblje u BiH

Rat u Hrvatskoj i BiH stubokom je promijenio vrstu angažmana njemačkih mirovnjaka

Dotada je njegov pogled bio upravljen prije svega na vlastitu zemlju, podijeljenu između blokova, kao najvjerovatnije poprište nekog eventualnog novog rata u Europi. Ali umjesto velikog sukoba NATO-a i Varšavskog pakta, došlo je iznenada i bez najave do rata na rubu Europe. Preko noći je pažnja bila usmjerena na van.

Andreas Buro se tu od početka angažirao. Bio je organizator "Mirovne karavane" u samo predvečerje velikih sukoba, kasnije je pomagao u nastanku i radu Antiratne kampanje u Hrvatskoj. Prikupljao je i dostavljao humanitarnu pomoći za BiH, pomagao je ugroženim ljudima da nađu pribježište u Njemačkoj. Perspektiva pogleda na svijet se odjednom promijenila: "Veća se pažnja počela obraćati na zbivanja izvan Njemačke i to je dovelo do boljeg i preciznijeg shvaćanja svjetsko-političkog konteksta uzroka pojedinih sukoba."

Civilno rješavanje sukoba

Ta promjena paradigme mirovnog pokreta vidljiva je i danas: u globalnom svijetu i angažman mirovnjaka mora biti globalan. Andreas Buro, autor brojnih analiza, apela,

Simbolična slika izraelske i palestinske zastave s mirovnom golubicom

Bliski istok i pitanje kako do mira u izraelsko-palestinskom sukobu jedna je od tema kojima se danas bavi Andreas Buro

peticija i pozicionih dokumenata posljednjih se godina uglavnom bavi traženjem rješenja za palestinsko-izraelski, tursko-kurdski i afganistanski sukob: "Danas je u prvom planu pitanje mogućnosti civilnog rješenja sukoba, pitanje kako postići da raniji protivnici međusobno surađuju."

Andreas Buro je ovih dana navršio osamdesetu godinu života, ali umoran još nije. Danas malo manje putuje no ranije, ali u Aachen će ipak ići. Ne samo da primi Mirovnu nagradu - nakon svečanosti će se u Aachenu okupiti velika delegacija mirovnih aktivista iz Afganistana, koja će potom ići na razgovore sa predstavicima EU u Bruxellesu i Njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu. U Afganistanu se treba i može uspostaviti mir, i to bez oružija - tom je motu Buro i danas vjeran: "Ja sam navršio 80, ali još uvijek radim puno više od osam sati dnevno. Ja još nisam za staro željezo, ja radim dalje."