1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Analitičari iz Bruxellesa o Hrvatskoj i EU

Može li Hrvatska u završnoj fazi pregovora doživjeti novu blokadu, mora li čekati na Srbiju, utječu li zbivanja na sjeveru Afrike na proširenje- to su pitanja na koja odgovaraju predstavnici think tankova u Bruxellesu.

Zastave EU-a

Briselski analitičari uskoro vide Hrvatsku u EU

U Bruxellesu se nalazi čitav niz tzv. think tankova, odnosno znanstvenih instituta ili neformalnih skupina znanstvenika (politolozi, ekonomisti, sociolozi) te bivših političara i poduzetnika koji razvijaju zajedničke političke, gospodarske i socijalne koncepte ili strategije te potiču javne rasprave. Budući se Hrvatska nalazi u završnoj fazi pregovora upitali smo predstavnike najvažnijih i najutjecajnijih think tankova o njihovom mišljenju, procjenama i analizama.

Znak pitanja sastavljen od europskih zvijezdica na plavoj podlozi

Zašto su hrvatski pregovori trajali duže od ostalih ?

Često pitanje koje postavljaju građani Hrvatske glasi: zašto su pregovori s Hrvatskom trajali tako dugo? Trenutno se Hrvatska nalazi u šestoj godini pregovora, a kada će (u najboljem slučaju) ući u EU 1. siječnja 2013. imat će iza sebe pristupni proces od osam godina od početka pregovora do članstva. Je li opravdana zabrinutost Hrvata da su pregovori zaista trajali predugo?

Dužina hrvatskih pregovora – (ne)opravdana

"Apsolutno je opravdano da su pregovori trajali tako dugo", smatra Michael Emerson iz Centra za europsku politiku (CEPS). "Hrvatska je najprije trebala prijeći preko afere Gotovina, ne samo taj pojedinačni slučaj, već razmišljanje Hrvatske trebalo se udaljiti od poslijeratnog mentaliteta. Potpuno druga stvar je afera oko Sanadera koja predstavlja nešto što je realnost hrvatske politike u tom razdoblju", kaže Emerson dodajući kako "može zamisliti da bi svaki građanin Hrvatske koji pomno razmišlja mogao vrlo dobro razumjeti zašto je tako dugo trajalo". Zsolt Darvas iz instituta Bruegel smatra da pregovori s Hrvatskom nisu trajali jako dugo. "Pregovori s Hrvatskom trajat će možda dvije godine duže nego što je to bio slučaj kod posljednjih novih članica. Dvije godine su dugo razdoblje, ali smatram da nije bilo pretjerano", ističe Darvas. On kaže da su, prema njegovom mišljenju, za produženje pregovora postojala dva razloga: "Jedan je bio prijepor oko granice sa Slovenijom. Mislim da je bila pogreška Europske unije što je dopustila članstvo Slovenije, a da prije toga nije riješila granično pitanje s Hrvatskom. Jer, kada je Slovenija jednom postala članica, mogla je blokirati Hrvatsku i to se dogodilo." Ovaj mađarski analitičar smatra kako bi bilo bolje da se to pitanje riješilo prije članstva, ali konstatira da sada postoji dogovor kako pronaći rješenje uz međunarodnu medijaciju. Drugi razlog kojeg navodi Zsolt Darvas iz instituta Bruegel je vezan, kako kaže, "uz državne potpore i korupciju te efikasnost pravosuđa". On napominje da su to vrlo bitna načela EU-a, pa je Hrvatska trebala razviti svoje institucije, i zato je to trajalo duže. Darvas smatra da će ostale zemlje regije poput Srbije ili Albanije trebati znato duže vremena do članstva, prije svega poučeni iskustvom s Bugarskom i Rumunjskom koje su, kako mnogi smatraju u Bruxellesu, bile nespremne za članstvo.

Michael Emerson

Michael Emerson, suradnik Europskog centra za politiöke studije (CEPS)

Potpuno drugačijeg mišljenja je Janis Emmanouilidis iz Europskog centra za politiku (EPC). "Ako usporedimo s drugim novijim članicama, tada su hrvatski pregovori trajali dugo. Opći je trend da pregovori traju duže, jer postoji određeni zamor od proširenja", naglašava Emmanouilidis. On je podsjetio na situaciju kod Bugarske i Rumunjske gdje se postavljalo pitanje jesu li te dvije zemlje u trenutku ulaska u EU uopće bile spremne za članstvo. "Zbog toga se pregovori vode intenzivnije i zbog toga je teže postati članicom EU-a i zbog toga je razumljivo zašto pregovori trebaju određeno vrijeme", kaže Emmanouilidis.

Priče da Hrvatska treba čekati Srbiju - "gluposti"

Spominjući strahove koji se u pojedinim krugovima u Hrvatskoj stalno pojavljuju da bi Hrvatska mogla biti blokirana na putu u EU uz obrazloženje da treba pričekati Srbiju, analitičar Emmanouilidis je primijetio da "uvijek postoji opasnost da netko u završnoj fazi zakoči, da se ode u produžetke, da se ova li ona članica nada da može osobno ostvariti nekakvu prednost u posljednjoj sekundi pregovora". Ovaj njemačko-grčki analitičar ipak ne vjeruje da će netko inzistirati na tome da Hrvatska čeka na ovu ili onu državu. On kaže da je činjenica da je proces pristupanja u slučaju Hrvatske u završnoj fazi te da je sada samo još pitanje vremena u kojem mjesecu ili godini će Hrvatska postati članica, a ne pitanje treba li Hrvatska još čekati na neku zemlju koja politički mora još toliko toga odraditi. I Zsolt Darvas tvrdi da su hrvatski strahovi neopravdani. "Hrvatska je zatvorila gotovo sva poglavlja, a preostala se mogu zatvoriti u idućih nekoliko tjedana ili mjeseci. Srbija nije ni počela pregovore. Radi se o dva potpuno različita primjera. Hrvatska će postati članica za dvije godine, dok bi se za Srbiju iznenadio ako ona postane članica u roku od jednog desetljeća", mišljenja je analitičar instituta Bruegel.

Zsolt Darvas

Zsolt Darvas, znanstvenik iz instituta Bruegel koji prati i proširenje EU-a

Michael Emerson iz CEPS-a o ideji da bi Hrvatska morala čekati na Srbiju kaže: "Mislim da je ideja da Hrvatska treba čekati na Srbiju zaista glupa. Upravo suprotno, Hrvatska može samo imati koristi od pozicioniranja kao čuvarica napretka za zapadni Balkan."

Teško prognozirati ishod referenduma u Hrvatskoj

Postavlja se i pitanje održavanja referenduma u Hrvatskoj prije parlamentarnih izbora, odnosno postoji li mogućnost da referendum na kraju doživi neuspjeh? "Takve opasnosti uvijek postoje. Danas je vrlo teško prognozirati budućnost, jer danas se politička zbivanja i atmosfera mijenjaju u roku od nekoliko tjedana", ističe Emmanouilidis. "Teško je danas argumentirati hoće li stanje biti opasno. Ali, ako pogledamo što je sve jedna zemlja učinila i poduzela za članstvo, tada treba poći od toga, da su građani u stanju prepoznati i razlikovati između političke 'pljuske' koju građani žele dati domaćim političkim strankama i pitanja budućnosti zemlje vezane uz članstvo u Europskoj uniji", smatra analitičar EPC-a.

Janis A. Emmanouilidis

Janis A. Emmanouilidis , stručnjak Europskog centra za politiku (EPC)

Paljenje zastava Europske unije na prosvjedima političari u Bruxellesu su ocijenili činom anarhije i traže da se od toga distanciraju i građani Hrvatske i mediji. Michael Emerson kaže da bi on osobno učinio slijedeće: "Kada bih bio na ulicama Zagreba ušao bih u bar i naručio dobro pivo, a prosvjednike bi pustio da čine što žele, pa neka pale zastave ili što god, a možda će u tome i izgorjeti njihova želja činiti tako besmislene i glupe stvari."

Zamor od proširenja i zamor od pristupanja

Koje zaključke bi mogao Bruxelles izvući iz demonstracija koje su sve brojnije i održavaju se širom Hrvatske? "Zaključak je da ne postoji samo zamor od proširenja već i zamor od pristupanja. To ne znači da je euroforija velika kod zemalja koje žele postati članica Unije", kaže Janis Emmanouilidis. On smatra da, kada bi se u završnoj fazi pristupanja pitalo građane, a to vrijedi za Hrvatsku kao i za sve ostale zemlje, žele li u EU ili ne, tada će većina reći da. Godinama su trajale pripreme i pregovaralo se, prolazio se težak proces prilagodbe i na koncu se žele vidjeti plodovi napora. "To je bio slučaj u prošlosti, to je slučaj kod Hrvatske i to će biti i ubuduće slučaj kod drugih potencijalnih zemalja članica", kaže Emmanouilidis.

Zanimljivo je da International Crisis Group ICG, jedan od najuglednijih think tankova koji je redovito objavljivao izvješća o zemljama koje žele u Uniju, na pitanje ima li stručnjaka za Hrvatsku i proširenje, odgovara da Hrvatska i proširenje nisu više tema njihova rada.

Zaključno, analitičari očekuju skoro članstvo Hrvatske, bez blokada drugih članica, i vjeruju da na završetak hrvatskog puta u EU neće utjecati demonstracije u Hrvatskoj, kao ni zbivanja u sjevernoj Africi.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva